Predviđa se ukidanje predmeta Politika i gospodarstvo u strukovnim školama, mnogi se protive reformi

Gong i GOOD inicijativa izražavaju oštre kritike prema predloženoj reformi srednjih strukovnih škola, koja predviđa uklanjanje predmeta Politika i gospodarstvo iz obveznog dijela kurikuluma. Smatraju kako je taj predmet ključan za obrazovanje mladih o demokraciji, političkom sustavu Hrvatske, političkoj kulturi i participaciji te razvija demokratske vrijednosti nužne za odgovorno sudjelovanje u društvenom i političkom životu.

Sudionici osme godišnje konferencije GOOD inicijative – Građanski odgoj i obrazovanje: Ikad? Ako ikad, kad?, koju su ove godine organizirali Gong, Centar za mirovne studije i Forum za slobodu odgoja, složili su se kako uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja kao obveznog predmeta neće biti moguće bez političke volje i podrške vladajućih. Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter smatra kako Građanski odgoj i obrazovanje treba biti kontinuirani dio obrazovnog sustava.
 

„Iz pritužbi koje zaprimam kao Pravobraniteljica od strane građana, mogu vidjeti da građani ne znaju kome se obratiti kada imaju problem, koje su im mogućnosti, kakva prava imaju i kako ih ostvariti. To je pitanje i ljudskih prava i vladavine prava i borbe protiv diskriminacije.” – naglasila je. 

Politolog Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja, predstavio je rezultate Međunarodnog istraživanja građanskoga odgoja i obrazovanja koje je analiziralo učenička znanja, razumijevanje pojmova i tema vezanih uz građanski odgoj i obrazovanje. Strukovne škole pohađa gotovo 70 posto srednjoškolaca u Hrvatskoj, a prema istraživanjima o političkoj pismenosti maturanata, učenici strukovnih škola ostvaruju lošije rezultate u političkom znanju i vještinama nego njihovi vršnjaci iz gimnazija. U kontekstu društva u kojem su građani sve izloženiji dezinformacijama i teorijama zavjere, taj predmet postaje još značajniji.
 

„Čak tri četvrtine učenika i učenica još uvijek vjeruje da je demokracija najbolji oblik vladavine. Međutim, samo jedna trećina misli da izabrani političari brinu o interesima mladih i birača općenito, što se onda prelijeva u nepovjerenje prema institucijama. Učenici su nezainteresirani za društvene i političke teme, što i ne čudi obzirom koliko mogu slušati o njima u nastavi. U Hrvatskoj samo 48 posto učenika i učenica izražava namjeru za sudjelovanjem na izborima kada to budu mogli.” – pojašnjava Nikola Baketa.

Prema novom prijedlogu reforme, Politika i gospodarstvo bit će obvezan modul samo za pomoćna trogodišnja zanimanja, poput kuhara ili krojača. Za većinu strukovnih zanimanja, kao što su automehatroničari, električari i cvjećari, predmet će biti ponuđen kao obvezni, izborni ili fakultativni modul, što će ovisiti o odluci ravnatelja pojedine škole. Međutim, neke nelogičnosti ostaju neobjašnjene. Primjerice, kurikulum predviđa da monteri strojarskih konstrukcija imaju Politiku i gospodarstvo kao obvezni modul dva sata tjedno, dok će mehaničarima poljoprivredne mehanizacije isti predmet biti ponuđen kao izborni modul od dva sata tjedno.

Gong i GOOD smatraju izuzetno opasnim izbacivanje tog predmeta iz kurikuluma jer bi to moglo imati dalekosežne posljedice po demokratsku političku kulturu. Iz organizacija poručuju da obrazovni sustav treba pripremiti učenike za donošenje slobodnih i informiranih odluka te za aktivno sudjelovanje u procesu odlučivanja. Također, naglašavaju važnost kritičkog promišljanja društvenih procesa i događaja, što je ključna kompetencija koju taj predmet razvija. Pored predmeta Politika i gospodarstvo, reforma uključuje i druge promjene: Fizika, Kemija i Biologija bit će integrirani u modularnu nastavu, dok će predmeti poput Hrvatskog jezika, stranog jezika, Tjelesne i zdravstvene kulture, Etike, Vjeronauka, Povijesti i Geografije ostati, ali u smanjenom obujmu.

Docentica Monika Pažur s Učiteljskog fakulteta predstavila je iskustva drugih zemalja, uz Hrvatsku, u formalnom i neformalnom provođenju građanskog odgoja i obrazovanja u školama, kao i praćenjem provedbe i ishoda takvih vrsta obrazovanja na lokalnoj razini. 
 

„Lokalni modeli su jako uspješni, djeca koja sudjeluju su zadovoljna, ishodi su odlični, a nastavnice koje predaju takav sadržaj poručuju da se taj predmet mora uvesti kao obavezan, da ga je nužno podignuti na nacionalnu razinu.” – rekla je Monika Pažur.

Gong i GOOD su stoga pozvali Ministarstvo znanosti i obrazovanja te ministra Radovana Fuchsa da objasne nelogičnosti u odabiru strukovnih škola za provedbu te reforme. Također, pozivaju građane da spriječe ukidanje predmeta Politika i gospodarstvo ostavljanjem komentara i podržavanjem inicijativa Gonga i članica GOOD inicijative na platformi E-savjetovanje.