Pojedini autoprijevoznici prodaju previše karata; studenti tuđom greškom propuštaju fakultetske obveze
Na Uskrsni ponedjeljak dvadeset putnika s kupljenim kartama nije stiglo od Splita do Zadra zbog propusta autoprijevoznika. Nije rijedak slučaj da zbog gužvi u blagdansko vrijeme putnici koji kupe karte stoje u autobusu ili uopće ne uđu u njega, a čini se da to pojedine autoprijevoznike previše ne zabrinjava.
Na Uskrsni ponedjeljak dvadeset putnika s kupljenim kartama nije stiglo od Splita do Zadra zbog propusta autoprijevoznika. Nije rijedak slučaj da zbog gužvi u blagdansko vrijeme putnici koji kupe karte stoje u autobusu ili uopće ne uđu u njega, a čini se da to pojedine autoprijevoznike previše ne zabrinjava.
Putovanje javnim prijevozom većini je studenata svakodnevica, kao i živciranje zbog njega. Kada požele otputovati kući za praznike, a potom se vratiti u grad u kojem studiraju, većina opet poseže za uslugama javnog prijevoza. I u međugradskom se prijevozu, jednako kao i u gradskom, gube živci. Jedino je upitno hoće li vam više muke zadati HŽ ili pojedini autobusni prijevoznik.
Usredotočit ćemo se sada na autobuse koji nas voze kućama i vraćaju kako bismo nastavili studirati. Pogotovo na one koji prometuju prije blagdana i nakon njih. Tada, očekivano, putuje veći broj putnika nego inače. Shvaćaju to svi osim autoprijevoznika koje ta činjenica uvijek iznenadi, a o tome svjedoče nedavni događaji.
Na Uskrsni je ponedjeljak, 22. travnja, više od dvadeset ljudi ostalo na kolodvoru u Splitu umjesto da otputuje u Zadar. Iako su svi imali karte i rezervacije, vozač ih, uz objašnjenje da nema slobodnih mjesta, nije pustio u autobus. Nije teško razumjeti ljutnju ljudi koji su na vrijeme rezervirali i kupili svoju kartu, vjerojatno imali dogovorene obaveze u Zadru, a nisu mogli tamo otputovati. Vozač ih unatoč molbama i objašnjenjima nije pustio u autobus, prenosi Zadarski.hr.
Do ovoga je došlo zbog neusklađenosti u prodaji karata. Naime, između kolodvora, vozača autobusa i internetske prodaje nije bilo odgovarajuće komunikacije i dogodilo se da na relaciji između Splita i Zadra karte ima dvadeset putnika više no što autobus može primiti. Novac je svima uredno vraćen, ali to nije velika utjeha studentima koji su propustili obaveze na fakultetu ili turistima kojima su propale plaćene avionske karte. Portal Zadarski.hr kontaktirao je autoprijevoznika i upravu kolodvora, kako piše, ali osim šturih objašnjenja i prebacivanja loptice s jednih na druge, nisu dobili konkretne informacije, pogotovo ne naznake da će poraditi na očitom problemu.
Slična se situacija dogodila putnicima na relaciji između Bjelovara i Zagreba upravo na Uskrsni ponedjeljak. Autobus je iz Slavonije došao gotovo pun i desetak je putnika stajalo na putu između Bjelovara i Zagreba. Vozač je, za razliku od onog iz Splita, bio dovoljno milosrdan da pusti putnike, ali činjenica da su unatoč kupljenoj karti morali stajati u autobusu i pritom ugrožavali svoju sigurnost, nije zanemariva. I u ovom je slučaju bilo riječi o lošoj organizaciji prodaje karata. Na kartama kupljenim na internetu jasno je naveden datum putovanja, ali ne i rezervirano mjesto. Također, moguće je i da vozači prodaju karte na međustanicama bez uvida u popunjenost autobusa na idućoj stanici.
Jasno je da do ovakvih situacija ne bi smjelo dolaziti, ali tužna je istina da su putnici često stjerani u kut. U slučaju u kojem su putnici ostali na kolodvoru, autobusa do idućeg jutra nije bilo i oni su, unatoč povratku novca, ostali te noći u Splitu i propustili obaveze koje su imali u Zadru. U bjelovarskoj situaciji putnicima nije ostalo drugo nego ući u pretrpan autobus i riskirati svoju sigurnost kako bi na vrijeme stigli na željeno odredište s kartom koju su platili. Još je tužnije to što će velik dio tih putnika, mahom studenata, morati nastaviti prometovati autobusima i pristajati na kršenje svojih potrošačkih (i ljudskih) prava u svrhu dolaska na odredište. Važno je stoga svaku nepravilnost prijaviti nadležnima i ukazivati na problem. Najmanje je to što možemo učiniti u situacijama koje se, da su odgovorni postupili odgovornije, nisu ni trebale dogoditi.
