Nesvakidašnje avanturističko iskustvo polaznika speleološke škole
– Ulazak u prvu jamu za mene je bio nešto što ću pamtiti čitavoga života. Služio mi je kao dobar podsjetnik na to koliko smo maleni i nemoćni u usporedbi s prirodom koja nas okružuje. – ističe Jure Bebić.
– Ulazak u prvu jamu za mene je bio nešto što ću pamtiti čitavoga života. Služio mi je kao dobar podsjetnik na to koliko smo maleni i nemoćni u usporedbi s prirodom koja nas okružuje. – ističe Jure Bebić.
Udruga Speleološko društvo Špiljar održala je drugu speleološku školu na području Splita. Trajala je od 6. travnja do 29. svibnja ove godine.
– U školu sam se prijavio kao potpuni laik. Privukla me činjenica da znam vrlo malo o tom ogromnom podzemnom svijetu. – rekao je Jure Bebić, polaznik škole.
Ovoga je proljeća društvo ponovno pružilo zainteresiranima mogućnost spoznaje speleologije kao znanosti o prirodnim podzemnim šupljinama, stavljajući pritom naglasak na sportsku aktivnost. Svakodnevnica desetero polaznika škole, kroz šest tjedana, bila je obogaćena i obilježena nesvakidašnjim iskustvom prožetim uzbudljivim i avanturističkim tonom. Zahvaljujući savjesnom angažmanu vrsnih instruktora, polaznici su kroz teorijske i praktične sadržaje škole stekli vrijedno znanje o bitnim elementima speleoloških objekata, o boravljenju i tehnikama kretanja u njima.
– Voditelj je odabrao odlične predavače i instruktore koji osim znanja imaju puno volje i razumijevanja za nas početnike – rekla je Maja Spasić, polaznica škole.
Speleologija i njena povijest, speleološka oprema i rasvjeta, geologija i geomorfologija, klima u podzemlju, prehrana u planini i speleologiji, čvorologija te biospeleologija, izrada topografskog nacrta, komunikacija u speleologiji, opremanje speleoloških objekata, orijentacija i primjena GPS uređaja, speleoronjenje te organizacija speleoloških istraživanja – teme su koje su članovi SD Špiljara, SO-HPD Mosora, SO-HPD Profunda i HGSS-a, jednom na tjednoj bazi, prezentirali polaznicima škole. Tijek jednog od seta predavanja obuhvatio je obilježja i karakteristike GSS-a ističući pritom temeljnu misiju postojanja i djelovanja – akciju spašavanja. Teorijski dio činio je podlogu praktičnom dijelu škole, koji se organizirao s ciljem provjere ili pak potvrde fizičkih i psihičkih sposobnosti polaznika.
Neki od setova predavanja dodatno su obogaćeni projekcijama speleoloških filmova kao što su: Kuraja i Dinara, Jama Velebita, film SO HPD – Mosor, koji prikazuje istraživanje provedeno u jami Mokre Noge, te film koji prikazuje akciju spašavanja speleologa u Njemačkoj, Riesending 2014. godine Riječ je o akciji koja je trajala jedanaest dana, a poznata je kao jedna od najtežih speleoloških akcija spašavanja.
Paralelno s teorijskim dijelom, odvijao se praktični dio koji je polaznicima omogućio bolje razumijevanje aktivnosti. Prvu priliku za primjenom stečene teorijske podloge polaznici su dobili u penjačkoj dvorani SPK Lapis u Domu omladine. Tu su, koristeći se speleološkom opremom, uvježbavali osnovne tehnike kretanja po užetu. Vježbali su i na otvorenom, na stijeni poznatoj pod imenom Sutikva, smještenoj u blizini mjesta Mravinci, nakon čega je uslijedio susret s prvim speleološkim objektom.
– Ulazak u prvu jamu za mene je bio nešto što ću pamtiti čitavoga života. Služio mi je kao dobar podsjetnik na to koliko smo maleni i nemoćni u usporedbi s prirodom koja nas okružuje. – ističe Jure Bebić, polaznik škole.
Tijekom škole polaznici su se susreli s pet speleoloških objekata. Prvi je bio Vodena peča na Dinari, jama duboka otprilike 100 metara.
– Prvotni je plan bio da svi instruktori dođu do ulaza u 60-metarsku vertikalu, ali u konačnici je odlučeno opremanje jame do dna. Postojala je bojazan kako će navedeno predstavljati pomalo preveliki zalogaj za prvi speleološki objekt, ali školarci su pokazali veliku dozu spretnosti i želje te su uz konstantni nadzor savladali sve prepreke. Na Kamešnici 79-metarska jama Vranjača na Stražbenici bila je drugi speleološki objekt, koji je za školarce bio prvi susret s otvorom velikih dimenzija, što suncem osvijetljeni 30-metarski prevjes čini zanimljivijim iskustvom. – istaknuo je Frane Kožemelj, organizator škole i instruktor.
Još su tri speleološka objekta obilježila praktični dio ovogodišnje speleološke škole. Riječ je o jami dubokoj otprilike 180 metara u Golubinku kod Viture pokraj Koprna, zatim Kita Gaćešina na Crnopcu, nedaleko Gračaca – jama koja je poznata kao naš najdulji sustav s preko 31 kilometra istraženih kanala te jama Gajna na Mosoru, koja je bila posljednji izazov za polaznike škole.
– S obzirom da je jama opremljena sa sidrištima i međusidrištima, u sklopu prethodnih speleoloških škola SO Mosora, silazak do predivne i ogromne dvorane na 160 metara dubine prošao je za tren. Malo šetnje i ćakule i već smo na konopu za van. – dodao je Frane Kožemelj.
Ovogodišnja je škola uključila dodatne aktivnosti u sklopu kojih su polaznici prošli vježbu Prve pomoći te su sudjelovali na Seminaru opremanja speleoloških objekata domaćina SO PD Imber Omiš.
Sada, kada je privedena kraju i kada je sadržaj u cijelosti svladan, organizatori su pohvalili polaznike. Ističu kako su se tijekom cijelog vremena savjesno i odgovorno hvatali u koštac sa zahtjevima škole te ispunjavali potrebne obveze. Polaznici su stekli osnovno sveobuhvatno znanje neophodno za boravljenje i kretanje u speleološkim objektima, koje je u okviru daljnjeg angažmana potrebno održavati te prema osobnom interesu nadograđivati i usavršavati u pojedinom segmentu.
Putem službene Facebook stranice možete dobiti detaljnije informacije o održanoj speleološkoj školi te pratiti daljnji angažman i aktivnosti Udruge.
