Najveći učiteljski sindikat neće sudjelovati u strašnjem štrajku: „Štrajk ima upitnu zakonitost"
Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja je kritizirala manipulativno prikazivanje podataka na plakatima sindikata koji organiziraju štrajk, u kojima se uspoređuju plaće u obrazovanju s onima u drugim državnim službama.

Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja je kritizirala manipulativno prikazivanje podataka na plakatima sindikata koji organiziraju štrajk, u kojima se uspoređuju plaće u obrazovanju s onima u drugim državnim službama.
Ovaj štrajk, koji bi se trebao održati sutra, organiziraju Sindikat „Preporod", Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja. Zahtjevi uključuju povećanje osnovice plaće za 10 posto, korekciju koeficijenata za izračun plaća, uvođenje sektorskog dodatka umjesto prosvjetnog, te odgodu uvođenja modularne nastave.
Različiti stavovi među sindikatima nisu novost. Već dulje vrijeme odnosi između SHU-a i drugih obrazovnih sindikata nisu dobri, a Šprem je navela kako SHU o štrajku nije bio obaviješten do 20. veljače, kada su ostali sindikati podnijeli zahtjev za mirenje. Bez sudjelovanja SHU-a u tom postupku, sindikat nije mogao podržati štrajk.
Kritike i nesuglasice oko zahtjeva za povećanje plaća
Šprem je također istaknula da su zahtjevi poput povećanja osnovice za 10 posto problematični jer osnovica za plaće u javnom sektoru, uključujući školstvo, zdravstvo i socijalnu skrb, nije stvar sindikata, već zakonska odluka koja se primjenjuje na sve javne službe. Također, odbacila je prijedlog uvođenja sektorskog dodatka, navodeći da je prosvjetni dodatak već integriran u koeficijente.
Osim toga, kritizirala je manipulativno prikazivanje podataka na plakatima sindikata koji organiziraju štrajk, u kojima se uspoređuju plaće u obrazovanju s onima u drugim državnim službama. Šprem je pojasnila da, iako su profesori u fakultetima možda imali manji postotni rast plaća, oni i dalje zarađuju znatno više od učitelja u osnovnim školama.
„Ne mogu obrazovni sindikati ugovarati visinu rasta osnovice koja se odnosi, sukladno Zakonu o plaćama, na sve zaposlenike u javnom sektoru, dakle i na školstvo i zdravstvo i socijalnu skrb i kulturu, gdje je ukupno zaposleno više od 180.000 djelatnika. Ne možeš kroz osnovicu poboljšati položaj zaposlenih u obrazovanju jer njezinim rastom, koji je isti za sve, zadržavaš iste odnose plaća unutar sustava", kazala je.
Na kraju, Šprem se osvrnula na zahtjev Sindikata znanosti za uvođenjem radnog mjesta „asistent 2", što bi, prema njezinom mišljenju, poništilo napore iz 2019. godine, kada su učitelji i nastavnici postigli izjednačavanje koeficijenata između asistenata na fakultetima i učitelja u školama.
Sindikalna podjela i usporedbe s drugim sektorima
Sindikat policije i Sindikat socijalnih radnika također su izrazili svoje nezadovoljstvo usporedbama koje su iznijeli obrazovni sindikati, naglašavajući razlike u kompleksnosti i uvjetima rada u njihovim područjima. Iz Sindikata policije Hrvatske istaknuto je kako je povećanje plaća policijskih službenika više vezano uz ispravljanje dugogodišnje potplaćenosti nego stvaranje „enormnih" plaća.
„Policijski službenici, za razliku od nekih drugih zanimanja, rade u nekontroliranim uvjetima, dok drugi rade u kontroliranima. Policajci moraju ići na intervencije, imaju dežurstva noću, vikendima, praznicima, to je posao koji je daleko riskantniji od brojnih drugih", rekao je predsjednik Sindikata policije Hrvatske, Dubravko Jagić.
Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, izrazila je nezadovoljstvo zbog usporedbe između koeficijenta učitelja i socijalnih radnika, što je prethodno istaknuto od strane obrazovnih sindikata. U pismu koje je uputila Zrinku Turaliji, čelniku Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, Dimić naglašava kako je zabrinuta zbog pokušaja usporedbe „neusporedivih zvanja i složenosti poslova".
Osim toga, Dimić je istaknula važnost licenciranog zvanja socijalnog radnika, koje zahtijeva kontinuirano usavršavanje i prilagodbu čestim zakonskim izmjenama. Podcrtao je da socijalni radnici obavljaju izuzetno odgovorne i teške poslove, uključujući obiteljsko-pravnu zaštitu, skrb o djeci, mladima, starijima, nemoćnima, osobama s mentalnim bolestima i žrtvama nasilja. Osim što se suočavaju s visokim stresom, često su izloženi prijetnjama i napadima korisnika svojih usluga.
„Oduvijek smo podupirali nastojanje prosvjetnih sindikata za poboljšanjem materijalnog položaja prosvjetnih radnika, no nikad se nismo uspoređivali s drugim djelatnostima jer znamo argumentirati svoju. Radi lakšeg razumijevanja rada u sustavu socijalne skrbi, pozivam vas da jedan dan po vašem izboru, provedete sa mnom u ustanovi socijalne skrbi “, poručila je Jadranka Dimić u pismu.
Iako sindikati u obrazovanju imaju različite stavove, jasno je da su odnosi među njima sve napetiji, a Šprem je zaključila da SHU neće sudjelovati u štrajku dok nisu jasno definirani ciljevi i stvarni razlozi.