Matija Kroflin: „Sporazum nam samo daje dodatni vjetar u leđa da inzistiramo na rješavanju naših problema“

Prošlo je točno deset dana od službenog prihvaćanja sporazuma između Vlade RH i Školskog sindikata Preporod, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja nakon čega su obustavljeni planovi za štrajk u srednjim školama. Iako se sporazum dotiče pitanja sistematizacije i izuzeća od ocjenjivanja te formaliziranja odnosa, ipak nije konačno rješenje, već stvara okvir za daljnje razgovore između tri sindikata i Vlade.

 

Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, za Jutarnji list je odgovorio na goruća pitanja koja su se potezala tijekom prosvjeda i pregovora te objasnio što i kako dalje nakon sporazuma. 

 

„Sporazumom je Vlada priznala da postoje problemi oko koeficijenata u obrazovanju i znanosti, oko ocjenjivanja, modularne nastave, sistematizacija na visokim učilištima i neplaćanja rada učiteljima i nastavnicima vezano za državnu maturu.“

Iako svi zahtjevi nisu ispunjeni, Kroflin izjavljuje kako sporazum ipak smatra postignućem, no i da ih ozbiljan posao tek čeka. Ključni problem – koeficijenti, još nisu riješeni, a ocjenjivanje, sistematizacije i modularna nastava su problemi koji će sindikatima nastaviti biti u fokusu.
 

„Ako na temelju sporazuma te probleme ne budemo riješili dijalogom, svi oblici sindikalnog djelovanja i dalje nam stoje na raspolaganju.“

Nastavlja da, iako su željeli više, sporazum predstavlja maksimum koji su sindikati u ovom trenutku mogli izboriti. Svjestan je i kako nisu riješili ključne probleme koji brinu ljude u obrazovanju i znanosti. 
 

„Sporazum ne znači da smo mi naše zahtjeve snizili ili od njih odustali. Dapače, sporazum nam samo daje dodatni vjetar u leđa da na rješavanju naših problema inzistiramo kod našeg resornog Ministarstva i Vlade.“

U intervjuu je prozvao i Sanju Šprem, predsjednicu Sindikata hrvatskih učitelja, navodeći kao sindikati protiv sebe nisu imali samo svojeg poslodavca – Vladu, već i nju. 
 

„Protiv sebe nismo imali samo našeg poslodavca nego i kolegicu Šprem. Žalosno je to reći, ali mi u svim našim nastojanjima da se izborimo za pravedniju društvenu poziciju svih u obrazovanju i znanosti, što uključuje i članove Sindikata hrvatskih učitelja koje zastupa Sanja Šprem, protiv sebe nismo imali samo našeg poslodavca, Vladu, nego i nju. Ona se gorljivije borila protiv interesa svojih članova od same Vlade.“

Tvrdi i da je Šprem svojim postupanjima srozala reputaciju Sindikata hrvatskih učitelja, tako što je štrajkove sindikata nazivala nezakonitim, ali i zbog toga što je manipulirala svojim članstvom u Sindikatu hrvatskih učitelja i plašila članove da se ne bi priključili njihovim aktivnostima.
 

„Od jednog od najozbiljnijih sindikata u zemlji, sada ih javnost percipira kao žuti sindikat koji radi u interesu poslodavca, o čemu govore i njezine posljednje izjave o sporazumu. Vlada može trljati ruke. Dok joj je gospođe Šprem, ne mora se posebno truditi nadmudrivati sa sindikatima.“

Vraćajući se na Vladu, Matija Kroflin izdvojio je ključni problem u odnosu s Vladom, odnosno Ministarstvom, a to je negiranje postojanja problema. Ipak, optimističan je i smatra kako se otvara prostor za racionalno sagledavanje stvari.

Ovim sporazumom došlo je do zaustavljanja štrajka za vrijeme polaganja ispita državne mature. Kroflin se osvrnuo i na to koliko bi takva situacija bila rizična za sindikate da se štrajk ipak održao. 

 

„Vrlo rizična i za sindikate i za resorno ministarstvo. Sindikati nisu taj štrajk željeli. Godinu i pol smo upozoravali na probleme, no ignoriranje Vlade tjeralo nas je da stalno idemo korak dalje. Štrajk u vrijeme državne mature bio je posljednji korak i samo pokazatelj koliko smo oko naših zahtjeva bili ozbiljni. Dobro je da do njega nije došlo, ponajprije zbog učenika koji polažu državnu maturu.“