Kako volontiranje utječe na profesionalni razvoj? Više od 70 posto mladih tvrdi da im je donijelo određene benefite

U okviru projekta JOB4ME 2.0 – volontiranjem do posla, Udruga Centar za razvoj mladih (CERM) provela je opsežno istraživanje s ciljem razumijevanja utjecaja volontiranja na pojedince i zajednicu. Analizirano je 625 ispunjenih upitnika, a rezultati istraživanja donose vrijedne uvide u prednosti volontiranja te prepreke s kojima su se volonteri susreli na svojim volonterskim putevima. Ova studija ima poseban značaj jer se fokusira na doprinos volontiranja u osobnom i profesionalnom razvoju te na prepoznavanje mogućnosti za unapređenje volonterskih programa.

Jedan od najupečatljivijih rezultata istraživanja jest dobna struktura sudionika. Većina ispitanika je mlađa od trideset godina, pri čemu čak 56 posto dolazi iz dobne skupine od 18 do 24 godine. Osobe u dobi od 25 do 34 godine čine 28,8 posto ispitanika, dok su starije dobne skupine znatno manje zastupljene. Naime, volonteri između 35 i 44 godine čine samo 7,2 posto ispitanika, dok osobe starije od 45 godina zajedno čine manje od 5 posto ukupnog broja sudionika. Ovi podaci ukazuju na to da volontiranje privlači mlade ljude, posebice one u ranijim fazama karijere, što može biti povezano s potrebom za stjecanjem iskustava i razvojem profesionalnih vještina.

Kada je riječ o trajanju volontiranja, istraživanje pokazuje da značajan dio ispitanika ima dugoročni angažman. 40 posto volontera izjavilo je da volontira između jedne i dvije godine, dok ih 25,6 posto volontira između šest mjeseci i jedne godine. Manje od šest mjeseci volontiralo je 12,8 posto sudionika, dok je više od dvije godine volontiralo 21,6 posto ispitanika. Ovi rezultati govore o visokoj razini predanosti volontera, pri čemu su mnogi spremni dugoročno sudjelovati u aktivnostima koje doprinose zajednici i njihovom osobnom razvoju.

Volonteri su bili uključeni u različite vrste aktivnosti. Najveći postotak, čak 44 posto, sudjelovao je u radu s neprofitnim organizacijama. Sljedeća najčešća aktivnost bila je pomaganje u lokalnim zajednicama, s udjelom od 28 posto. Rad s djecom i mladima privukao je 12,8 posto volontera, dok su ekološki projekti činili 7,2 posto volonterskih angažmana. Kategorija „ostalo” obuhvatila je 8 posto ispitanika koji su se bavili različitim vrstama volontiranja izvan navedenih glavnih skupina.

Rad u neprofitnim organizacijama i pomaganje lokalnim zajednicama posebno se ističu kao najpopularniji oblici volontiranja, što ukazuje na veliku potrebu za podrškom u tim sektorima.

Što volonteri najviše cijene?

Volontiranje donosi brojne koristi, a sudionici su istaknuli nekoliko ključnih aspekata koje su najviše cijenili. Stjecanje novih vještina bilo je najcjenjenije, s udjelom od 33,6 posto ispitanika. Osjećaj postignuća i doprinosa zajednici izdvojilo je 28,8 posto volontera, dok je razvijanje profesionalnih kontakata važan faktor za 20 posto sudionika. Osobni razvoj cijenilo je 13,6 posto, dok je samo 2,4 posto ispitanika izjavilo da im volontiranje nije donijelo nikakve koristi. Ovi rezultati jasno pokazuju da volontiranje nije samo način da se pomogne drugima, već je i prilika za osobni i profesionalni razvoj.

Iako je volontiranje općenito pozitivno iskustvo, ispitanici su naveli i prepreke s kojima su se suočili. Nedostatak vremena istaknuo je 28,8 posto volontera kao najveću prepreku. Ograničeni resursi bili su problem za 16,8 posto sudionika, dok je nedostatak podrške naveo 9,6 posto volontera. Nejasna komunikacija spomenuta je od strane 8,0 posto ispitanika, dok je 36,8 posto volontera izjavilo da nisu iskusili značajne prepreke. Ovi podaci sugeriraju da se neki izazovi mogu riješiti poboljšanjem organizacije i pružanjem veće podrške volonterima.

Kada je riječ o utjecaju volontiranja na profesionalni razvoj ili obrazovanje, 40 posto ispitanika izjavilo je da im je volontiranje značajno pomoglo, dok je 32 posto prijavilo da im je pomoglo u manjoj mjeri. 20 posto sudionika smatra da volontiranje nije imalo utjecaja na njihov profesionalni put, dok 8 posto nije bilo sigurno kako bi odgovorili na ovo pitanje. Ovaj podatak naglašava važnost volontiranja kao alata za profesionalni razvoj, osobito kod mlađih volontera koji tek ulaze u svijet rada.

Kada su zamoljeni da ocijene svoje cjelokupno iskustvo volontiranja, 40 posto ispitanika ocijenilo je svoje iskustvo kao „dobro", dok je 36 posto svoje iskustvo ocijenilo kao „izvrsno". Zadovoljavajuće iskustvo prijavilo je 16 posto sudionika, dok je 4,8 posto bilo nezadovoljno, a 3,2 posto ocijenilo svoje iskustvo kao loše. Ovi rezultati pokazuju da je većina volontera imala pozitivno iskustvo, no također ukazuju na potrebu za poboljšanjem kako bi se povećalo zadovoljstvo svih volontera.

Ovo istraživanje o iskustvima volontiranja pruža dragocjene uvide u to kako volontiranje može oblikovati pojedince i pozitivno utjecati na zajednicu. Mlađe dobne skupine čine najveći dio volontera, a njihovo iskustvo volontiranja donosi značajne koristi, uključujući stjecanje novih vještina i profesionalnih kontakata. Istovremeno, identificirane prepreke, poput nedostatka vremena i resursa, ukazuju na to da postoji prostor za unaprjeđenje podrške volonterima.

Rezultati ovog istraživanja poslužit će CERMU-u kao temelj za razvoj budućih volonterskih programa, osiguravajući da svi volonteri imaju priliku ostvariti svoj puni potencijal te nastaviti doprinositi zajednici na najbolji mogući način.

Hvala svim volonterima na njihovom angažmanu i spremnosti da podijele svoja iskustva!


Članak je nastao u sklopu projekta JOB4ME 2.0 – volontiranjem do posla, a za sadržaj je odgovoran isključivo Centar za razvoj mladih. Projekt provodi CERM u partnerstvu s Gradom Glinom, Gradom Hrvatska Kostajnica i s udrugom Ženska soba te uz financijsku potporu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.