Istraživanje pokazalo: Mladi ne znaju dovoljno o mjerama aktivne politike zapošljavanja
Rezultati istraživanja objedinjeni su i brošuri pod nazivom „Mjere aktivne politike zapošljavanja: Koliko mladi znaju o njima?”. Brošura također donosi prikaz problematike socijalne isključenosti i preporuke za donositelje odluka u skladu s očekivanjima mladih, korisnika mjera aktivne politike zapošljavanja.
Rezultati istraživanja objedinjeni su i brošuri pod nazivom „Mjere aktivne politike zapošljavanja: Koliko mladi znaju o njima?”. Brošura također donosi prikaz problematike socijalne isključenosti i preporuke za donositelje odluka u skladu s očekivanjima mladih, korisnika mjera aktivne politike zapošljavanja.
Kako bi ispitao koliko su mladi u Hrvatskoj informirani o aktivnim mjerama zapošljavanja, Centar za razvoj mladih proveo je istraživanje Mjere aktivne politike zapošljavanja: Koliko mladi znaju o njima?. Istraživanje je provedeno tijekom ožujka 2022. godine u sklopu projekta MLADI ZA MLADE - Jačanje zajednice mladih osoba u riziku od socijalne isključenosti. Cilj projekta ojačati je populaciju mladih u nepovoljnom položaju, s posebnim naglaskom na nezaposlene mlade, zbog čega je bilo važno i ispitati koliko su mladi upoznati s mjerama aktivne politike zapošljavanja.
Istraživanje je bilo namijenjeno mladim osobama od 18 do 30 godina, a ispunilo ga je 1008 osoba. S obzirom na to da istraživanje nije ispunio reprezentativan uzorak mladih, ne može se govoriti da rezultati predstavljaju prosjek mladih u Hrvatskoj, no svakako ukazuju na problem nedovoljnog poznavanja mjera aktivne politike zapošljavanja.
U istraživanju su sudjelovali većinom mladi od 22 do 24 godine (55,6%), a zatim mladi od 25 od 27 godina (33,3%). Nešto stariji mladi, oni od 28 do 30 godina starosti, sudjelovali su u nešto manjem broju (5,6%), a u istom postotku sudjelovali su i mladi u dobnoj skupini od 19 do 21 godine. Upitnik je ispunilo 64% žena i 36% muškaraca.
Prema razini stručne spreme, najviše ispitanika trenutno studira (50%), a od toga ih 11,1% studira nakon završene strukovne škole, dok ostali ispitanici studiraju nakon završene gimnazije. Zatim slijede ispitanici više stručne spreme (25,6%) i srednje stručne spreme (13,7%). Većina ispitanika studirala je ili studira na Sveučilištu u Zagrebu (72,2%), dok ostali u najvećoj mjeri studiraju na Sveučilištu Sjever, Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Sveučilištu u Splitu. Ispitanici su odgovorili i kojem području pripada njihov studij: najviše ih je iz društvenog područja (47%), zatim slijede humanističke znanosti (22,2%), zatim tehničke znanosti (17,6%), biomedicina i zdravstvo (7,5%), a zatim ostala područja u manjoj mjeri.
Što se tiče njihovog mjesečnog budžeta, najveći broj ispitanika (49%) raspolaže budžetom od 3000 do 5000 kuna. Važno je istaknuti da čak 22,2% ispitanika raspolaže budžetom manjim od 1000 kuna, dok budžetom od 1000 do 2000 kuna raspolaže 16,7% ispitanika. Trećina ispitanika živi s roditeljima u mjestu prebivalištima, dok ih nešto manje od 50% živi van mjesta prebivališta, u studentskom domu, u podstanarstvu ili s članom obitelji.
Većina ispitanika, budući da značajan dio još uvijek studira, nije u tzv. NEET statusu, odnosno školuju se ili su zaposleni. Točnije, u NEET statusu je 16,7% ispitanika istraživanja. Ipak, iako možda ne traže aktivno posao s obzirom na to da se školuju ili su zaposleni, 55,6% osoba čulo je za pojam aktivne politike zapošljavanja prije nego što su počeli sudjelovati u istraživanju. 27,8% ispitanika nije čulo za taj pojam, dok ostatak ispitanika nije bio siguran je li čuo za pojam aktivne politike zapošljavanja.
Oni koji su čuli za pojam aktivne politike zapošljavanja o njemu su čuli iz medija (54,5%), na fakultetu (27,3%) i od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (18,2%). Istraživanje je ispitalo u kolikoj su mjeri mladi upoznati s pojedinim mjerama aktivne politike zapošljavanja. Najviše ispitanika čulo je za mjere samozapošljavanja i pripravništva (77,8% ispitanika), dok je za mjeru Biram Hrvatsku te mjeru obrazovanja nezaposlenih čulo 27,8% ispitanika.
Ispitanici se uglavnom slažu s tim da mladi ne znaju dovoljno o mjerama aktivne politike zapošljavanja. Odnosno s tvrdnjom Mlade osobe dovoljno su informirane o mjerama aktivne politike zapošljavanja. većina se mladih nije složila. 44,4% ispitanika svoje je slaganje s tom tvrdnjom izrazilo ocjenom 3 na skali od 1 do 10 (10 označava potpuno slaganje), dok je čak 16,7% ispitanika svoje slaganje s izjavom označilo ocjenom 1.
Većina ispitanika nije bila korisnik neke od mjera aktivne politike zapošljavanja (84,4%), a 58,8% ispitanika ni ne razmišlja o njihovu korištenju. Oni koji pak razmatraju neku od mjera najviše razmatraju pripravništvo (35,3%) i/ili samozapošljavanje (29,4). Nijedan ispitanik ne razmatra mjeru Biram Hrvatsku, dok ih 17,6% razmatra dodatno obrazovanje.
Ispitanici uglavnom smatraju kako mladi nisu dovoljno upoznati s mjerama aktivne politike zapošljavanja te da te mjere nisu dovoljna pomoć mladima koji ulaze na tržište rada. Neki su mladi svoje stajalište obrazložili te istaknuli nedostatak edukacije:
– Nikako! Ja već nekoliko godina tražim da mi se omogući prvi radni staž u struci fizioterapeuta jer ne mogu inače dobiti licencu! To je apsurdno, završiš obrazovanje i ne možeš nigdje krenuti s prvim radnim stažom, a da naglasi da ne želim samozapošljavanje! Smatram da bi to bio veliki rizik za mene kao početnika.
– Ne mogu tvrditi da jesu ili nisu jer nedostaju edukacija i lako dostupne informacije vezano za mjere aktivne politike zapošljavanja.
– Mislim da su dobro zamišljene, ali da se loše provode jer mladi ne znaju za njih.
– Čak i ako znamo za mjere, ne znamo kako se prijaviti, kada se prijavljuje, ništa... To znaju samo oni koji su podobni, a mi ostali ne možemo dobiti ni osnovne informacije.
– Mislim da mjere možda imaju smisla, ali samo ako mladi znaju za njih.
– Samozapošljavanje je dobra mjera, ali što nam to vrijedi kad mladi ne znaju ni ispuniti papire za to.
Na pitanje Što Hrvatski zavod za zapošljavanje, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te ostali donositelji odluka mogu poduzeti kako bi se poboljšala informiranost mladih o mjerama aktivne politike zapošljavanja? ispitanici su, između ostalog, dali i sljedeće odgovore:
– Ubacite te informacije u škole, učilišta, fakultete i da se informacije na vrijeme prenesu, te su učenici/studenti informirani na vrijeme i prije će krenuti prema naprijed.
– Promovirati ih na društvenim mrežama, fakultetima, srednjim školama.
– Organiziranje seminara i prezentacija, oglašavanje web-stranica s detaljnim informacijama, korištenje društvenih mreža radi lakšeg i direktnijeg pristupa mlađoj populaciji.
– Društvene mreže, ali i edukacija u školama.
– S obzirom da sam mlada osoba koja studira, a nisam prisutna na društvenim mrežama, osobnog sam mišljenja da bi matični fakultet na neki način trebao biti prenositelj tih i takvih informacija, bilo u obliku plakata na oglasnim pločama ili jednostavnom usmenom predajom o postojanju istih te poticaj da se sami informiramo ili pak primjerice organiziranjem neobveznih predavanja na temu surađujući s vanjskim suradnicima.
– Treba poticati poduzetničku klimu i dati mladima do znanja da postoje mjesta koja daju podršku.
Prema rezultatima istraživanja možemo zaključiti da mladi jesu zainteresirani za mjere aktivne zapošljavanja, no nedostaje im sustavna podrška – od edukacije u obrazovnom sustavu do pravovremenog i cjelovitog informiranja.
Rezultati istraživanja objedinjeni su i brošuri pod nazivom Mjere aktivne politike zapošljavanja: Koliko mladi znaju o njima?. Brošura također donosi prikaz problematike socijalne isključenosti i preporuke za donositelje odluka u skladu s očekivanjima mladih, korisnika mjera aktivne politike zapošljavanja.
Mjere aktivne politike zapošljavanja: Koliko mladi znaju o njima?
