Iako osjećaj građanske dužnosti raste, mladi glasači najmanje su zainteresirani za EU izbore

Istraživanje koje je među mladom populacijom tijekom ožujka i travnja provela Agencija IMC, pokazalo je da su mladi glasači u ovoj super-izbornoj godini najmanje zainteresirani za izlazak na izbore za Europski parlament koji će se održati 9. lipnja 2024. godine. Među ispitanicima 67.1% su bile žene, a 32.9% muškarci. Među anketiranima njih polovica, 50%, predstavlja starosnu grupu između 18 i 20 godina. Čak 73.3% su studentice i studenti, 17% su učenice i učenici, a 10.7% su zaposleni.

Naime, od ukupno 515 ispitanika u dobi od 18 do 24 godine, njih gotovo 85% izjasnilo se da će sudjelovati u parlamentarnim izborima koji su sad već iza nas, preko 88% posto reklo je da će izaći na predsjedničke izbore krajem godine, dok će znatno manje, 63.4% ispitanih, sudjelovati u izboru hrvatskih predstavnika u Europski parlament.

63.7% ispitanih izjasnilo se da ne apstinira od sudjelovanja na izborima, a na to ih prije svega potiče osjećaj građanske dužnosti i/ili interes za određeni društveni problem za koji vjeruju da će njihov kandidat ili politička opcija biti u stanju riješiti. Ipak, istovremeno čak 64.7% ispitanika smatra da je svijest među mladim ljudima o potrebi sudjelovanja u političkom život zemlje niska.

Očekivano, većina mladih, 65.3%, najviše informacija o kandidatima i njihovim programima, neovisno o kojim izborima se radi, dobiva putem društvenih mreža. Kao pouzdani izvori informacija slijede TV vijesti i emisije sa 57.9% te news portali sa 50.7%. Sa 13.6% na posljednjem mjestu su tiskani mediji. U raspravama o političkim temama tek 17% ispitanih sudjeluje na dnevnoj razni, dok dvije trećine, odnosno njih ukupno 68.1% o politici razgovara na tjednoj, odnosno mjesečnoj razini. U političke rasprave nikada se ne upušta 15% ispitanih.

Na proteklim EU izborima u Hrvatskoj je glasalo svega 29,85% registriranih birača. Na razini Unije taj postotak je u porastu te je zabilježena izlaznost od 51%. Iako je porastao broj mladih birača, najveći udio i dalje imaju stariji glasači, konkretno njih 43% predstavlja skupinu koja ima 55 i više godina života. Osim što je više mladih glasalo, prije pet godina primijećeno je da je na birališta izašlo nešto više visoko obrazovanih te zaposlenih koji žive u manje ili srednje velikim gradovima, a manje u ruralnim krajevima.
 

„Iako osjećaj građanske dužnosti među mladima raste, i dalje velika većina mladih smatra kako je među njima svijest o potrebi sudjelovanja u političkom životu u Hrvatskoj i dalje niska. Uzrok tome zasigurno je u nedostatku dijaloga, a komunikacija je faktor koji može pokrenuti promjene. Stoga smo, kao komunikatori pozvali i kandidate na nadolazećim EU izborima, predstavnike vodećih političkih opcija u Hrvatskoj, da upute svoje video poruke mladima o tome zašto je važno izaći na EU izbore i koliko odluke koje se donose u Europskom parlamentu utječu na njihov svakodnevni život i usmjeravaju njihovu budućnost“, poručili su iz Agencije IMC.