„Hrvatski je problem što ne postoje jasne definicije govora mržnje, kao ni sankcija“
Na Fakultetu političkih znanosti predstavljen je zbornik "Govor mržnje u Hrvatskoj". Zbornik prikazuje rezultate prvog hrvatskog multidisciplinarnog istraživanja na kojem su surađivali Pravni fakultet i Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te Sveučilište u Rijeci.
Na Fakultetu političkih znanosti predstavljen je zbornik "Govor mržnje u Hrvatskoj". Zbornik prikazuje rezultate prvog hrvatskog multidisciplinarnog istraživanja na kojem su surađivali Pravni fakultet i Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te Sveučilište u Rijeci.
Na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti u petak, 31. ožujka predstavljen je zbornik Govor mržnje u Hrvatskoj. Skupina pofesora Pravnog fakluteta i Fakulteta političkih znanosti sakupila je znanja različitih smjerova i disciplina da bi obrazložila problematiku vezanu uz pojam govora mržnje.
U sklopu prezentiranja novonastalog zbornika predstavljeni su i rezultati istraživanja o stavovima i načinima informiranja Hrvata i Hrvatica o govoru mržnje. Iznenađujuć je podatak da većina građana uopće ne zna što taj termin obuhvaća. Zbog toga su se našle zanimljive informacije o tome što ljudi u javnosti, ali i u Hrvatskom saboru misle o tome. Prema provedenom istraživanju čak je 40 posto ispitanika izjavilo da se nikada nije susrelo s govorom mržnje, što je, tvrde organizatori, zabrinjavajuće jer nije točno. Problem je što građani takvu vrstu govora ne znaju prepoznati.
Mišljenje građana proučavalo se anketnim istraživanjem na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika. Anketa se sa sastojala od 55 pitanja pomoću kojih se utvrđivala korelacija odgovora s profilom ispitanika odnosno s njihovom biografijom, političkim opredjeljenjem, razinom obrazovanja, stupnjom religioznosti i ostalim aspektima.
Zoran Kurelić ističe kako je govor mržnje uistinu zanimljiv fenomen koji se pojavljuje isključivo u liberalnim demokracijama jer samo u njima postoji sloboda govora.
– Do kuda sloboda govora seže? Upravo onog trena kada postaje onaj govor koji huška druge na zločin, tada to više nije sloboda govora. Ali to je naravno tako u Americi. – objašnjava Hrvoje Cvijanović uz dodatak da je hrvatski problem upravo u tome što ne postoje jasne definicije govora mržnje, kao ni sankcija.
Posebnost zbornika je u tome što autori ne propitkuju vrijednosti demokracije, dapače u određenim ih segmentima i dodatno naglašavaju. Knjiga nije ograničena na manji krug stručnjaka, već je napisana tako da ju svatko može čitati. Zbornik je sastavljen od tekstova osam različitih autora koji nude pogled iznutra. Autori su Enes Kulenović, Hrvoje Cvijanović, Đorđe Gardašević, Nebojša Zelić i Marin Bukvić, a autorice Snježana Vasiljević, Viktorija Car i Bojana Klepać Pogrmilović.
U knjizi su sagledani različiti aspekti govora mržnje. Tako Enes Kulenović i Hrvoje Cvijanović nude poglede istraživača političke znanosti, dok Snježana Vasiljević i Đorđe Gardašević obrađuju temu iz pravne perspektive. U zborniku su svoje mjesto također pronašli pogledi iz medijskih studija, obrađeni u tekstu Viktorije Car te filozofsko-politički pregled Nebojše Zelića. Posljednje dvoje autora, ujedno i najmlađi članovi ekipe, posvetilo je svoje radove realnim primjerima. Bojana Klepać Pogrmilović u svojem se tekstu bavi pitanjem korelacije govora mržnje i političke korektnosti u Hrvatskom saboru, dok Marin Bukvić analizira online mržnju usmjerenu prema izbjeglicama.
