Film „Dnevnik Diane Budislavljević” ulazi u školski kurikulum

Film Dnevnik Diane Budisavljević redateljice Dane Budisavljević od jeseni će se naći u nastavnom kurikulumu za učenike osnovnih i srednjih škola. Svoju je suglasnost dalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, pri čemu je odobrilo i predloženu stručno izrađenu metodičku pripremu nastavne jedinice Dnevnik Diane Budisavljević i period Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj, ocijenivši je promišljenom i s jasno određenim odgojno-obrazovnim ishodima. 

– Budući da je cilj uz pomoć edukativnih filmova skrenuti pozornost mladih i senzibilizirati ih na različite oblike netolerancije i diskriminacije, podupiremo uključenje filma Dnevnik Diane Budisavljević u redovnu nastavu u skladu s kurikulumima predmetne nastave, njegovo prikazivanje učenicima od 13 do 18 godina starosti u okviru projektnog dana ili kao školski projekt koji će ih potaknuti na promišljanje i pozitivno djelovanje u svijetu u kojem žive. – navodi se u obrazloženju odluke o suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Edukativni materijali vezani uz dotični film dio su projekta Dnevnik Diane Budisavljević – od filma do virtualnog muzeja čiji je razvoj podržalo Ministarstvo kulture. Na poveznici su dostupni i materijali namijenjeni nastavnicima i učenicima. 

 

Ovaj je film apsolutni je pobjednik prošlogodišnjeg Pulskog filmskog festivala, a dosad je osvojio više od 15 nagrada. Redateljica filma Dana Budisavljević nagrađena je najvišim hrvatskim državnim priznanjem u području filma – Nagradom Vladimir Nazor. Film je unazad godinu dana igrao u kinima regije i pogledalo ga je više od 70 tisuća ljudi. Na inicijativu nastavnika u Hrvatskoj ga je u proteklih godinu dana pogledalo više od 5000 učenika. 

 

Dnevnik Diane Budisavljević igrano je dokumentarni film o najboljim ljudima u najgorim vremenima. Diana Budisavljević sa suprugom liječnikom, kćerima i tek rođenom unukom živi životom zagrebačke visoke građanske klase. U jesen 1941. doznaje da se Židovke i Srpkinje s djecom odvode u logore gdje umiru od gladi i bolesti. Židovska općina šalje pomoć Židovkama, ali za Srpkinje nitko ne brine. Koristeći svoje austrijsko podrijetlo, ona apelira na vlast, Crkvu i Crveni križ da spase barem djecu. Nitko od njih ne želi preuzeti odgovornost. S nekolicinom prijatelja u svom stanu prikuplja pomoć i organizira akciju kojom će do kraja Drugog svjetskog rata od sigurne smrti biti spašeno više od 10 000 djece. Zahvaljujući Dianinom dnevniku, koji je nakon njezine smrti pronašla unuka, rasvijetljena je herojska uloga žene uvjerene da njezin život nije vredniji od života nedužno progonjenih.