Evo kako će biti organizirana nastava u srijedu tijekom štrajka

Obrazovni sindikati najavili su jednodnevni štrajk koji će se održati u srijedu, 19. ožujka, zbog nezadovoljstva plaćama i uvjetima rada. Štrajk će obuhvatiti osnovne i srednje škole te visokoobrazovne ustanove diljem zemlje.

Što se tiče učenika i nastave, mnogi roditelji i učenici sigurno se pitaju što mogu očekivati u danima štrajka. Hoće li nastava biti održana, kako će biti organizirani nastavni procesi i kakvi su planovi za učenike koji ne mogu sudjelovati zbog štrajka?

Škole ostaju otvorene, ali nastava upitna

Iako će škole biti otvorene, iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih poručuju da roditelji i učenici mogu očekivati poremećaje u rasporedu.
Ravnatelji ističu da će organizacija nastave u srijedu ovisiti o broju zaposlenika koji će sudjelovati u štrajku. Krešimir Supanc, ravnatelj Osnovne škole Jure Kaštelana u Zagrebu, naglašava da će, u slučaju većeg broja zaposlenika u štrajku, učenici biti poslani kući.
 

„Ne očekujemo da će svi učenici biti u štrajku, ali ako će ih biti toliko da nećemo moći organizirati nastavu djecu ćemo poslati kući. U svakom slučaju za one u boravku ćemo nastojati osigurati boravak i sva tri obroka u školi", rekao je za RTL Danas Krešimir Supanc, ravnatelj Osnovne škole Jure Kaštelana u Zagrebu.

Na dan štrajka održava se i nacionalni ispit iz engleskog jezika za osmaše, čija provedba sada dolazi u pitanje.
 

„Ako ljudi koji su trebali nadzirati ispit budu u štrajku, nećemo ga moći provesti”, rekao je za Krešimir Supanc.

 

Slično razmišlja i Tomislav Babić, ravnatelj Gimnazije Lucijana Vranjanina u Zagrebu, koji ističe da će tek na dan štrajka biti poznato koliko će djelatnika raditi.

„Ne znamo broj djelatnika koji će biti u štrajku kao ni broj onih koji neće, to ćemo znati to jutro. Ako baš nitko ne bude radio morat ćemo poslati učenike doma, a u suprotnom nastavu ćemo organizirati s onim djelatnicima koji ne budu u štrajku", izjavio je Tomislav Babić.

 

Ministarstvo: „Ne nalazimo nikakav razlog za štrajk"

Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih tvrde da razlozi za štrajk nisu opravdani, ističući značajan rast plaća zaposlenika u obrazovanju.
 

„Zbog svega što je u posljednjih deset godina napravljeno za unaprjeđenje materijalnog i nematerijalnog statusa zaposlenika u obrazovanju, ne nalazimo nikakav razlog za štrajk. Od početka mandata Vlade, svake godine povećavana je plaća zaposlenicima u sustavu obrazovanja pa sada već govorimo o više od 60% kumulativnog povećanja", poručuju iz Ministarstva.

Navode kako su i tijekom pandemije COVID-19, kada je BDP pao za više od osam posto, plaće u obrazovanju nastavile rasti.
 

„U srednjim školama, od 2019. godine do danas nastavniku je plaća narasla 70 posto te iznosi 1589 eura, nastavniku-mentoru rasla je 70 posto, a nastavniku savjetniku 71 posto. U visokom obrazovanju, od 2019. do danas prosječna plaća asistenta ukupno je povećana 58 posto, višeg asistenta 54 posto, docenta 54 posto, izvanrednog profesora 60 posto, redovitog profesora 56 posto, a redovitog profesora u trajnom zvanju 47 posto. Prosječna plaća redovitog profesora u trajnom zvanju iznosi 3178 eura.", poručuju iz Ministarstva.

Dodaju i da je u ožujku svim zaposlenicima isplaćena uvećana plaća za tri posto, a do kraja godine plaće će rasti za dodatnih tri posto. Osim toga, kažu kako već u lipnju započinju novi pregovori sa sindikatima o dodatnom povećanju plaća.

Što se tiče organizacije rada tijekom štrajka, Ministarstvo naglašava da će se nastava odvijati na jednak način kao i inače.
 

„Odgojno-obrazovni rad će se odvijati na jednak način kao i u danima kada nije štrajk, što znači da svi učenici dolaze u srijedu u školu. Na web stranicama škole bit će objavljene obavijesti ukoliko neka škola neće moći organizirati niti dio odgojno obrazovnog rada.", poručuju.

  

Sindikati: „Ovo je tek početak"

Predsjednik Školskog sindikata Preporod, Željko Stipić, naglašava da štrajk ne završava u srijedu.
 

„To je samo jedan korak, mi smo već spremni na drugi, a pripremamo i treći ako ova borba treba biti dugotrajna mi smo za nju spremni. Ako bi Vlada nama nakon štrajka izašla u susret štrajk bi i mogao trajati jedan dan, u suprotnom on će se produžiti", poručio je.

Podsjećamo, sindikati ističu svojih pet ključnih zahtjeva – povećanje osnovice plaće za 10 posto, izmjenu Uredbe o koeficijentima, povratak prosvjetnog dodatka, uvođenje privremenog dodatka te odgodu implementacije modularne nastave u okviru reforme strukovnih škola.

Naglašavaju kako je od prosinca prošle godine na čekanju odgovor Vijeća za koeficijente o mogućim novim pregovorima, čime, prema njihovim riječima, radnici u obrazovanju i znanosti trpe štetu. Osim toga, traže ukidanje ocjenjivanja prosvjetnih djelatnika.

Hoće li štrajk ostati na jednodnevnom upozorenju ili će se proširiti, ovisit će o reakciji Vlade u narednim danima.