Djeca smišljaju vlastite opasne izazove – na rođendanima leže na pruzi do naleta vlaka
Pedagoginja i psihologinja iz Rijeke upozoravaju na opasne trendove među djecom koji bi ih mogli koštati života.
Pedagoginja i psihologinja iz Rijeke upozoravaju na opasne trendove među djecom koji bi ih mogli koštati života.
Jedno je dijete zbog ovoga nedavno skoro poginulo, otkrila je voditeljica Tima za psihološke krizne intervencije, psihologinja OŠ Podmurvice Nada Kegalj. Dodala je kako je nakon toga o izazovu pričala s ostalim učenicima koji su joj rekli da se to radi svake subote na rođendanima.
Da stvar bude još gora, ovo nije jedini trenutno popularan izazov na području Rijeke. Djeca, naime, igraju igre škarice u kojoj je cilj pretrčati dvosmjernu cestu u trenutku kada iz oba smjera dolaze automobili.
– Također, nekada je bio izazov pretrčati preko pruge kada dolazi vlak. Sada to više nije popularno, već je izazov stati što bliže uz prugu raširenih ruku i čekati da prođe vlak. Naravno, na način da se stane što bliže uz vlak. To sam saznala tako da sam bila na jednoj kriznoj intervenciji vezano uz dijete koje je zbog izazova zamalo poginulo. Kasnije sam to ispričala učenicima u svojoj školi, a oni su me šokirali izjavom da se to radi svake subote na rođendanima. Rijeka je prepuna željezničkih pruga koje prolaze kroz grad. Tako da im očito ne treba Tik Tok da bi osmislili opasan izazov. – kazala je Kegalj za Novi list.
Pedagoginja Aleksandra Smolić rekla je za Novi list da su ovi izazovi aktualni među učenicima od 4. do 7. razreda jer tada još nisu razvijene ličnosti i žele se dokazati pred vršnjacima.
– Primijetili smo da su djevojčice sklonije tome, jer su pune dvojbi oko socijalnog statusa u razredu te su zbog toga puno ugroženije. Današnja generacija djece ostvaruje se realno i virtualno u jednakom obimu i ako postignu neki cilj u virtualnom svijetu, smatraju ga ostvarenjem i u realnom okruženju. Za njih su virtualno i stvarno nedjeljivi. – dodala je Smolić.
Prema onome što govore stručnjakinje, djecu treba učiti da se odupiru pritiscima vršnjaka, treba ih kontrolirati, odnosno provjeravati sadržaj koji se dijeli, no više od ičega treba ih naučiti kritički razmišljati. Ne treba im izričito braniti nešto jer to može imati suprotan učinak. Na sve skupa teško je utjecati jer se sadržaj na internetu mijenja brzinom svjetlosti, a uz to se djeca vode postupcima influencera koje prate, a koji im ponekad savjetuju da bježe s nastave i varaju, pa je i to veliki problem.
– Maloljetnici nisu biološki, socijalno, psihološki ni emocionalno zrele osobe. Oni se razvijaju. S obzirom na to da nemaju iskustva ni znanja, lako postaju mete negativnih utjecaja. Neke osobine maloljetnika mogu biti asocijalnost, nepoštovanje autoriteta, prkos, inat, neposlušnosti, neprijateljsko raspoloženje prema drugima, destruktivnost, impulzivnost, emocionalna i socijalna nezrelost, avanturizam. Ako uz neke navedene osobine još prati nekog s previsokim samopoštovanjem, umišljenim i prepotentnim, to nije dobar uvjet za zdravo odrastanje. Svi mi kroz život formiramo sliku o sebi. Influenceri su stvorili fantastičnu sliku o sebi, na osnovu lajkova i komentara. Oni sebe precjenjuju. – navela je Kegalj za Novi list.
