Mišljenje bivše ministrice

Divjak komentirala zašto je više sumnjivih doktorata iz ekonomije nego, primjerice, iz matematike

– Postoje i bolje upućeni ljudi koji kažu da su profesori ekonomije dosta umreženi s politikom i raznim strukturama pa da se tako rađa ova čudna simbioza mentoriranja političara i raznih ravnatelja koji im kasnije daju unosne poslove, projekte i autorske ugovore. – piše profesorica Divjak.

Studentski.hr

4.8.2021.

Mjesecima je navodno plagirani doktorat Vice Mihanovića koji je stekao na Ekonomskom fakultetu u Osijeku bio jedna od glavnih tema u medijima, no ovaj je fakultet, kako piše Index.hr, čest odabir i drugih političara. Taj je problem komentirala i bivša ministrica znanosti i obrazovanja i profesorica na FOI-ju Blaženka Divjak koja je iznijela svoje mišljenje zašto je na ekonomiji više sumnjivih doktorata i docenata nego u nekim drugim područjima znanosti.

Vezano: Ponovno se osniva povjerenstvo za provjeru navodno plagiranog doktorata Vice Mihanovića

Profesorica Blaženka Divjak započinje izjavom da bi neke punktove na sveučilištima trebao provjeriti AZVO jer je neproporcionalno puno novih doktora znanosti i naslovnih docenata koji plijene pažnju javnosti jer i brze provjere pokazuju da se radi o radovima sumnjive kvalitete:

– To je samo po sebi, velika sramota sveučilišta da sami nemaju svijest o znanstvenoj kvaliteti, a dodatno jer se namiruje političke aktere i ravnatelje raznih (polu)javnih ustanova koji na ta mjesta dolaze političkom voljom, a ne nezavisnom prosudbom kvalitete programa ili osobe.

Nastavlja činjenicom da se uglavnom radi o doktoratima i docenturama iz ekonomije, a ne recimo, o matematike, pa kaže kako bi dobronamjerna osoba zaključila da je to zato što su to ljudi koji kasnije razvijaju makroekonomske javne politike.

– Međutim, to brzo pada u vodu kada se vidi da te doktorske teme dalje od toga ne mogu biti, jer su uske, opskurne i neupotrebljive, pored toga što je u pitanju sumnjiva znanost. Druga je pretpostavka da je ekonomija, kako je mnogi kod nas shvaćaju, znanost dovoljno široka da svašta pokrije i da nema neke njoj svojstvene znanstveno-istraživačke metodologije. Tako je gotovo svatko može upisati neke od doktorskih studija iz ekonomije. Najbolji doktorski studiji ekonomije u svijetu su potpuno nešto drugo. Treća pretpostavka, koja je opet dosta raširena u Hrvatskoj, da nema posebnog ulaganja kandidata u znanstveno istraživanje u ekonomiji, osim kod nekih koji plate raznim agencijama za istraživanja tržišta da za njih pribave, a ponekad i obrade, istraživačke podatke. Postoje i bolje upućeni ljudi koji kažu da su profesori ekonomije dosta umreženi s politikom i raznim strukturama pa da se tako rađa ova čudna simbioza mentoriranja političara i raznih ravnatelja koji im kasnije daju unosne poslove, projekte i autorske ugovore. Ima i dosta medicinara u javnoj politici, ali za medicinu se ne čuje da baš dijele doktorate šakom i kapom. Srećom. – nastavlja Divjak.

Na kraju zaključuje da se, prema njezinu mišljenju, ekonomske znanosti u Hrvatskoj nisu na europskoj ili svjetskoj značajnije etablirale kao prirodne znanosti, većina tehničkih, biomedicinskih i biotehničkih te pojedine društveno-humanističke znanosti.

– Postoje naravno znanstvenici iz polja ekonomije u Hrvatskoj koji rade na svjetskoj razini, ali oni ne predstavljaju kritičnu snagu ili nemaju snage zaustaviti upade u sustav. Postavlja se pitanje veze između lošeg gospodarskog stanja u Hrvatskoj i studija i doktorata iz ekonomskih znanosti. Također je nedopustivo da sveučilišta i fakulteti ne iskoriste svoju autonomiju i ne naprave reda u svojem dvorištu, posebno kada se radi o krunskom dokazu (ne)kvalitete – doktoratu znanosti. – zaključila je Divjak u svojoj objavi.

OZNAKE: