Damir Boras želi vratiti ćirilicu u škole
Na inicijativu Damira Borasa, rektora Sveučilišta u Zagrebu, pokreću se rasprave o ponovnom uvođenju ćirilice u škole. Ističe važnost njegovanja hrvatske tradicije i pisma.
Na inicijativu Damira Borasa, rektora Sveučilišta u Zagrebu, pokreću se rasprave o ponovnom uvođenju ćirilice u škole. Ističe važnost njegovanja hrvatske tradicije i pisma.
Svjedoci smo brojnih polemiziranja vezanih za ćirilicu u Hrvatskoj. Natpisi na pločama s ovim pismom predmet su diskusija kojima se ne nazire kraj, kako u privatnoj, tako i u javnoj sferi.
O ćirilici u našoj državi za Jutarnji.hr progovara Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu, ali to čini u potpuno drugačijem kontekstu. Naime, smatra da bi se naši učenici ponovno trebali služiti našim drugim pismom. Praksa njegovog učenja ne provodi se još od ratnih devedesetih godina. Konkretno, zalaže se da pisanje ćirilicom ponovno postane obvezni dio nastavnog plana u svim školama.
Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu i ostatku Sveučilišta ova ideja već odavno cirkulira. Postavlja se pitanje što ju je potaknulo jer smo davno utvrdili kako su djeca preopterećena opširnim gradivom i prevelikom količinom informacija. Težnje su usmjerene prema smanjivanju broja različitih predmeta koje učenik mora savladati, a gospodin Boras želi uvesti nešto što je davno, s nekim razlogom, ukinuto.
Istup u javnosti s ovom idejom svakako će pokrenuti lavinu komentara iz brojnih perspektiva. Iako je možda logičnije da školarce obrazujemo u skladu s vremenom, razvijajući recimo njihove informatičke vještine, bilo bi uistinu lijepo kad bismo njegovali starohrvatsko pismo, važan dio naše tradicije.
Mnogi naši stari tekstovi i povijesni dokumenti pisani su upravo hrvatskom ćirilicom, zvanom još i bosančicom. Ne smijemo zaboraviti da su se Hrvati kroz povijest služili njome, glagoljicom i latinicom. Prema Borasu, učenje glagoljice trebalo bi biti izborno. Nije objasnio zbog čega nije dao prioritet pismu Bašćanske ploče.
Bit će zanimljivo pratiti kako će se ideja razvijati. Hoće li se usvojiti i kada, nemoguće je predvidjeti. Sigurno je samo da će je ipak većina povezivati sa žarućim pitanjem u Hrvatskoj.
