Apsolvent Matematike zbog kojeg su kolokviji, ispiti i matura iz matematike mačji kašalj
Toni Milas apsolvent je na osječkom Odjelu za matematiku. Održava radionice na Zimskoj matematičkoj školi i Festivalu znanosti, dobitnik je dvije Rektorove nagrade, sudjelovao je na dva međunarodna natjecanja te dvije ljetne škole. Ljubav prema matematici nesebično dijeli kao zaposlenik u Edukosu gdje studente priprema za ispite i kolokvije, a maturante za višu razinu mature.
Toni Milas apsolvent je na osječkom Odjelu za matematiku. Održava radionice na Zimskoj matematičkoj školi i Festivalu znanosti, dobitnik je dvije Rektorove nagrade, sudjelovao je na dva međunarodna natjecanja te dvije ljetne škole. Ljubav prema matematici nesebično dijeli kao zaposlenik u Edukosu gdje studente priprema za ispite i kolokvije, a maturante za višu razinu mature.
Serija članaka objedinjena pod krovnim naslovom Osijek četvrtkom se nastavlja. Svaki četvrtak imate priliku upoznati proaktivne osječke studente i one koji su nakon studiranja u Osijeku ondje ostali i zaposlili se. Cilj je razbiti stigmu o tome kako Slavonija izumire, kako u Osijeku nema kvalitetnih studenata, kako svaki od njih jedva čeka dobiti diplomu da se ukrca na autobus za Irsku ili Njemačku. Nije da toga nema ili da neće biti, no ovo su priče onih koji uspijevaju iako ih okolina često sabotira.
Peti je sugovornik ove serije Toni Milas, apsolvent na smjeru Financijske matematike i statistike na Odjelu za matematiku Sveučilišta u Osijeku. Kad je upisivao fakultet, na listi prioriteta bili su mu, uz Matematiku u Osijeku, i PMF Zagreb te PMF Split, no upao je na fakultet u Osijeku pa je odlučio ostati u svome gradu. Za svaki slučaj, kaže, prijavio je njemački i engleski jezik u raznim kombinacijama na filozofskim fakultetima, no matematika je ipak bila prvi izbor.
Ljubav prema matematici rodila se, otkriva nam, još u osnovnoj školi tijekom priprema za natjecanja te smatra kako ta ljubav nije urođena koliko ju je potrebno razvijati. Najveću važnost daje dobrom profesoru koji će uočiti potencijal kod onih koji imaju jak osjećaj za matematiku, a s druge strane ju pokušati približiti i učiniti razumljivom onima koji imaju problema s njom.
– Nakon osnovne škole sam se zasitio matematike i upisao jezičnu gimnaziju misleći da će mi jezici biti na prvom mjestu, ali zbog profesorice matematike u gimnaziji odlučio sam da je matematika ipak nešto čime se želim baviti.
Priznaje kako mu je rijetko koja grana matematike nezanimljiva, u svakoj je pronašao nešto privlačno no najviše ipak voli teoriju nejednakosti i konveksnih funkcija – to su mu bili neki od najdražih kolegija na studiju.
U prethodnom mandatu bio je i predsjednik Studentskog zbora Odjela za matematiku gdje je bio fokusiran na kvalitetne studente pa je na inicijativu Zbora uvedena Pročelnikova nagrada koja je kao ekvivalent Dekanovoj nagradi te Pohvala za uspješnost u studiranju za najbolje studente. Bio je član Sveučilišnog zbora te je na Odjelu bio član Povjerenstva za nastavu i studente.
– Studentski zborovi često su među studentima shvaćeni kao tijelo u koje se osobe uključuju kako bi se uhljebili, zaradili političke bodove i slično. Iako je to zaista nekad slučaj, u Studentski zbor htio sam ući jer sam primijetio da se može puno raditi na kvaliteti studiranja, ne samo u Osijeku, već i na ostalim sveučilištima u Hrvatskoj. Naravno, uvijek se prvo počinje od svoje sastavnice.
Toni aktivno sudjeluje u pripremi srednjoškolaca za natjecanja iz matematike te je držao radionice na Zimskoj matematičkoj školi i Festivalu znanosti, a svojevremeno je bio i demonstrator na sedam kolegija i dobitnik je dvije Rektorove nagrade – obje za seminarske radove, od kojih je jednu dobio u vlastitom autorstvu, a drugu u koautorstvu.
S obzirom na to da se radi o srednjoškolcima koji su sve radoznaliji i njihova je pitanja teško predvidjeti, na pripremama za njihova natjecanja uz studente Odjela sudjeluju i asistenti i profesori srednjih škola. Za sastavljanje priprema zajedno pronalaze zanimljive zadatke u literaturi ili na internetu, rješavaju ih te sve eventualne korekcije prepuštaju profesorima.
– Uvijek postoji mogućnost da će učenik imati svoju ideju za zadatak i treba biti spreman na to da će se tijekom priprema dio vremena morati izdvojiti na pokušaj rješavanja zadatka tim načinom. Nekad ideja možda neće dovesti do rješenja, ali smatram da svaku ideju treba diskutirati s učenicima kako bi bili svjesni da neke zadatke ne možemo riješiti iz prvog pokušaja, ali da je njihova ideja ipak dobra u određenim pogledima.
Milas je sudjelovao i na međunarodnim natjecanjima u Češkoj i Bugarskoj – u Bugarskoj na natjecanju International Mathematical Competition (IMC) koje se održava u Blagoevgradu, a u Češkoj na natjecanju Vojtech Jarnik koje se održava u Ostravi.
– Na IMC-u rješavanje zadataka traje dva dana, svaki dan rješava se po 5 zadataka kroz 5 sati. Atmosfera je zapravo dosta ležerna, što se inače ne očekuje od natjecanja takvog ranga; može se ići na toalet u bilo kojem trenutku te je dozvoljeno unošenje hrane i pića na natjecanje.
Na Vojtechu u Češkoj tijek je natjecanja ipak u tom pogledu malo stroži, otkrio je, ali je i natjecateljski dio manjeg obujma. Samo natjecanje odvija se samo jedan dan, dobije se 4 sata za 4 zadatka, a natjecatelji se dijele u dvije skupine, ovisno o godini studija. Taj koncept podjele mu se sviđa jer omogućuje studentima nižih godina da ne budu u konkurenciji s kolegama koji ipak imaju puno veće znanje iza sebe. Sudjelovao je i na dvije ljetne škole, u Bugarskoj i u Italiji.
Od listopada 2016. Toni je zaposlen u Edukos centru za instrukcije u Osijeku kao predavač matematike za fakultete gdje studente priprema za kolokvije ili ispite te drži pripreme za A razinu državne mature. Zadovoljan je prolaznošću studenata i učenika na svemu za što ih pripremi iako kaže da rezultati uvijek mogu biti bolji. Dodaje kako često sami učenici kažu da su mogli bolje riješiti maturu – ili nisu dobro pročitali zadatak ili su nešto krivo prepisali.
Na kraju dana, smatra kako prolaznost nije osnovna stvar koja ga motivira za još bolje pripreme, već kada vidi da učenici koji inače možda imaju problema s matematikom dolaze na pripreme bez grča i što im ti sati prolete.
– Prošle su godine maturanti tjedan dana pred maturu vježbali zadatke po 7 sati dnevno u Edukosu i to je nešto što mi je ostalo u sjećanju jer je bilo očito kako su to vrlo ozbiljno shvatili i nije im bio problem tolike sate sjediti i vježbati.
Od uvođenja mature vode se velike polemike o ogromnoj razlici između dviju razina mature iz matematike. Toni smatra kako matura generalno dobro ispituje znanje matematike te da se na B razini treba proširiti obujam gradiva jer ona gotovo da i ne pokriva gradivo 3. i 4. razreda, otkriva. Osvrnuo se i na prošlogodišnju težinu mature koju smatra podcijenjenom.
– Čak nije toliko stvar u težini, zadatci su bili rješivi, ali ne u roku od 3 sata koja su dozvoljena za pisanje A razine. Takva matura automatski je psihološki djelovala na maturante jer su primijetili da ne stižu rješavati maturu brzinom kojom su mogli riješiti prethodne mature i mislim da je to bio veliki propust.
Toni i Edukos tim, FOTO: Tomislav Šilovinac
Predrasude su prisutne i kod osječke Matematike, no sugovornik smatra kako se one ne odnose isključivo na Osijek, već i na Split i Rijeku.
– Koliko god se moj komentar možda neće svidjeti kolegama u Zagrebu, promatrati težinu ili važnost određenog fakulteta kroz prizmu veličine ili lokacije sveučilišta je čisti apsurd. Svi studenti vole misliti da je njihov fakultet teži od drugih zbog ovog ili onog razloga, ali činjenica je da svaki fakultet ima kolegije koji su teški i kolegije koji nisu.
Upravo je to slučaj i s matematičkim fakultetima u Hrvatskoj, smatra. Na svakom će se naći kolegij kojeg je teško položiti, iako studenti s ostalih sveučilišta nemaju nikakav problem s istim kolegijem na svom fakultetu. Sve ovisi o profesoru, asistentima, težini kolokvija ili ispita, opsegu gradiva koji se obrađuje i slično, zaključuje Toni.
– Mislim da je problem prirodoslovno-matematičkih fakulteta kod nas što se kolegiji na različitim fakultetima često razlikuju do te mjere da se pri prebacivanju na drugo sveučilište ne priznaju položeni kolegiji i to je nešto što bi moralo biti usklađeno među fakultetima.
MATHOS wallpaper, izrada: Ana Čobanković
Toni voli predavati i najviše se u budućnosti vidi upravo u ulozi predavača. Želja mu je upisati doktorski studij Matematike, a to se često onda povezuje s mjestom asistenta na fakultetu, na što se ne bi bunio, zaključuje s osmijehom.
Super ti je ovaj Toni, ali te ovaj nadnaslov Osijek četvrtkom zbunjuje jer nisi siguran o čemu se radi? Bez brige, klik na link i prati pozitivne osječke priče na dan kad su osječki studenti najraspoloženiji – četvrtkom. Jer, party!
