Zašto je biti perfekcionist zapravo loše za zdravlje

Perfekcionizam se često navodi kao pozitivna ljudska osobina. Veže se s ambicijom, napretkom, težnjom za izvrsnošću, ali perfekcionizam često dolazi s nuspojavama koje nadmašuju sve dobre stvari. Zašto je perfekcionizam zapravo loš za zdravlje? 

Opsjednutost činjenjem pogrešaka, iznevjeravanjem drugih ili postavljanjem nevjerojatno visokih standarda može imati negativne posljedice. Prema istraživanju Sveučilišta York St. John koje je proučavalo 43 različite studije tijekom 20 godina, perfekcionizam je povezan s izgaranjem, kao i depresijom, anksioznošću, pa čak i smrti.

Perfekcionizam je često i demotivirajuć jer iako je težnja i guranje prema napretku dobar motivator, ako ta težnja ode predaleko nikad se nećete osjećati dovoljno dobri i angažman će pasti. Dobra alternativa je prihvatiti kako savršenstvo ne postoji te dati sve od sebe u danom trenutku. Tako će biti puno lakše uložiti svu energiju u svoj rad i odnose.

Perfekcionizam može također negativno utjecati na odnos s drugima, pogotovo kolegama. Ljudi možda neće htjeti raditi s vama jer osjećaju vaša nevjerojatno visoka očekivanja i znaju da ih neće ispuniti. Dosta ljudi želi izbjeći pretjerati rad, a ako upadnete u zamku perfekcionizma riskirate zastrašivanje drugih.

Još jedna loša strana perfekcionizma je i manjak efikasnosti. Iako možda zvuči kao da su perfekcionisti najefikasniji u svom poslu, to često nije tako. Ako ne možete priznati pogreške, nećete moći napredovati. Nastojanje za sjajnim radom dobro je, ali ako ode predaleko nećete stati dok ne postignete savršenost što onda može značiti neefikasnost zbog postavljanja nerealnog standarda.

Zato sljedeći put kada upadnete u zamku perfekcionizma, sjetite se kakve posljedice ono ima za vaše zdravlje i fokusirajte se na dobru izvedbu, ne besprijekornu.