Uzroci blagdanske depresije kod studenata
Blagdansko je razdoblje mnogima simbol zajedništva, okupljanja i sloge. U dosta slučajeva osjećaj za obitelj zamjenjuje osjećaj depresije, a uzroci se depresije ponekad mogu nalaziti na posve nesvjesnim razinama.
Blagdansko je razdoblje mnogima simbol zajedništva, okupljanja i sloge. U dosta slučajeva osjećaj za obitelj zamjenjuje osjećaj depresije, a uzroci se depresije ponekad mogu nalaziti na posve nesvjesnim razinama.
Blagdansko razdoblje često može donijeti prevelika očekivanja koja sa sobom nose i posljedice ako ne budu ispunjena, a najčešće ne budu. Ljudi očekuju da ovo razdoblje bude savršeno i da će se i oni sami osjećati savršeno posebice zato što su u krugu obitelji i prijatelja nakon dugo vremena. Međutim to i ne mora biti baš tako sjajno kako se prikazuje u filmovima, televizijskim reklamama i stranicama časopisa. Ponekad ti baš ti prikazi sretnih obitelji mogu pokazati kako ti sam nisi sretan i ispunjen u vlastitom životu i vlastitoj obitelji. Nekim ljudima ovo razdoblje može biti dosta stresno baš iz razloga što ga nemaju s kime provesti. Donosimo čak 10 uzroka blagdanske depresije koja vlada među ponekim studentima u ovomu razdoblju.
1. Postavljanje nerealnih očekivanja
Tijekom blagdanskog razdoblja sklon si sebi postavljati različita očekivanja koja nemaju veze s realnošću, nego su samo posljedica prevelike količine odgledanih televizijskih reklama. – Ljudi su skloni imati predviđanja te maštaju o savršenom odmoru koji su vidjeli na TV-u. – objašnjava psihijatar Mark Sichel, autor knjige Healing From Family Rifts. Očekuješ da ćeš se preko blagdana dovoljno odmoriti, dovoljno pojesti i popiti te da ćeš se dovoljno družiti sa svojima kod kuće. U najgorem ti slučaju zapravo postane pomalo dosadno te čak i počneš pisati onaj seminar s hrpom literature i polako čitati skripte za onaj ispit koji pišeš za manje od mjesec dana. A kada krenu ispitni rokovi, kada se vratiš u sobu studentskoga doma i u svoju svakodnevnu rutinu, shvatiš da bi ti još jedni praznici itekako dobro došli.
2. Pokušavanje da se previše toga učini
Iste sekunde kada si se vratio doma, poželio si se u ova dva tjedna vidjeti sa svim dobrim prijateljima, starim znancima, bratićima i sestričnama. Već si isplanirao savršen odmor, provođenje vremena s obitelji, odlaske na kavu i izlaske u dobre klubove u tvojemu mjestu koje zbog studiranja nisi dugo posjetio. Također si se želio dokazati svojim roditeljima te im pokazati da si sada stariji i odgovorniji jer više praktički ne živiš pod njihovim krovom, nego pod krovom studentskoga doma ili iznajmljenog stana u nekom drugom gradu. Međutim tada si shvatio da tvoji prijatelji već imaju neke dogovore, da te roditelji i dalje smatraju svojim djetetom i brinu za tebe te da neće biti baš sve tako savršeno kako si zamislio. Upravo zbog opterećivanja perfekcionizmom ljudi si stvaraju dodatna prevelika očekivanja te se nadaju da će stvari biti savršene. Poanta nije da one budu savršene – poanta je da budu spontane, jednostavne i ispunjene ljubavlju. Tada je već savršeno i bez previše truda, a jedino te takvi blagdani u kojima donekle pustiš mozak na pašu mogu opustiti te pripremiti za nove radne pobjede.
3. Možda ne voliš biti sa svojom obitelji
Ima slučajeva studenata koji nakon nekog vremena shvate da ne žele provoditi cijele dane sa svojom obitelji i rodbinom te da su se čak bolje osjećali dok su sjedili s cimerima u menzi ili na kavi satima raspravljajući o napisanom kolokviju ili onoj osobi s četvrte godine koja im pomalo ide na živce jer im ne želi poslati skripte. To je posve normalno i imaš se pravo tako osjećati. Međutim postavi si u glavi to da ćeš ih vjerojatno ponovno vidjeti tek za nekoliko tjedana ili, ako živiš s njima, znaj da ćete puno manje moći razgovarati kada ti krenu ispitni rokovi. Iskoristi maksimalno svaki trenutak s njima, pomozi majci u pečenju kolača i pospremanju kuće jer budi siguran da će ti takvi trenutci nedostajati dok budeš jeo jeftinu hranu iz menze.
FOTO: Pixabay
4. Uspoređivanje obitelji s drugim obiteljima
Da, ovo je veoma poznata situacija posebno kada gledamo neki božićni film ili televizijsku reklamu. Ako se tvoji članovi obitelji međusobno ne slažu baš najbolje ili ako vas nema baš mnogo, vrlo ćeš skoro i možda čak i nesvjesno početi uspoređivati svoju obitelj s onim obiteljima koje vidiš u filmovima. One su sretne, bogate, mnogočlane, ručaju zajedno, kite zajedno božićnu jelku, smiju se i vesele. Međutim to što je u filmovima zaista postoji samo u filmovima. – Ljudska osnova za ovakve usporedbe ne temelji se na stvarnosti jer većina obitelji ima probleme i nema savršeni Božić koji bi možda željela imati ili kakvog se sjeća iz djetinjstva. – kaže Sichel. Na kraju krajeva sjeti se Kevina iz svima dobro poznatog filma Sam u kući. Obitelj ga je ostavila. I to dva puta. Želiš li i ti takvu sudbinu?
5. Prevelika doza opuštenosti
Imaš osjećaj da si se previše opustio, da će ti sve ono što si učio na faksu u proteklom semestru nekim čudom ispariti iz glave i da ti se više neće dati učiti. To da ti se neće i ne da učiti i nije daleko od istine, ali i dalje je taj problem rješiv. Postavi si u glavi trenutne prioritete: neka ti trenutni cilj bude opustiti se na nekoliko dana, možda pročitati koju knjigu koju već toliko dugo želiš pročitati, a koja nije vezana isključivo za tvoj fakultet, otići u kino s prijateljima ili utopliti se i odgledati opuštajući film. I nemoj misliti da je to loše. Ako se pak ne možeš riješiti ideje da po cijele dane ljenčariš i da to zapravo nije dobro, prođi koji put kroz skripte ili riješi tu nedovršenu zadaću koju vam je profa zadala još prije mjesec dana. Osjećat ćeš se bolje, a nakon toga je vrlo vjerojatno da ćeš se moći još bolje opustiti bez da te prati osjećaj kako time ništa ne postižeš.
FOTO: Unsplash
6. Činjenica da će brzo završiti
O da, doći će i to vrijeme kada ćeš morati napustiti toplinu svoga kreveta i ponovno krenuti na cjelodnevna predavanja na faksu. I to vrlo uskoro. Činjenica da blagdani brzo završavaju logično te čini depresivnijim studentom nego što uistinu jesi.
7. Nedostajanje kolega s fakulteta
Kod nekih se studenata pak može razviti nostalgija upravo za fakultetom. Bez obzira što si sada s obitelji koju zaista dugo nisi vidio, nedostaje ti sve vezano za tvoje kolege s fakulteta. Možda tek sada shvaćaš koliko ih zapravo voliš. Nedostaju ti odlasci u menzu, tračanje na kavi, razmjenjivanje skripti i ponavljanje gradiva s cimerom preko Messengera do tri ujutro. Nedostaje ti ta privatnost koju si imao u studentskome domu kada te nitko nije ispitivao gdje si i kada ćeš se vratiti kući. Ali, hej, još samo malo i vraćaš se!
FOTO: Unsplash
8. Teški životi
Neki studenti zaista imaju teške živote, a time i racionalne razloge za depresiju. Neki su doživjeli nedavnu smrt bližnjih im osoba, člana obitelji ili prijatelja, a neki su potpuno usamljeni ili pak se nose sa simptomima teške bolesti. Božićni im blagdani stvaraju dodatne poteškoće jer ih podsjećaju na osobe koje više nisu s njima. U njima se rađa želja za ponovnim susretom s tim osobama, zdravljem i svim onim čega su još više svjesni da nemaju. Pritom je uvijek dobro pronaći nekoga za razgovor jer ponekad i sam razgovor od kojih pola sata, ako je kvalitetan, može ostaviti veći učinak na osobu od cjelodnevnog druženja s osobama koje ne mogu razumjeti nečiju patnju i bol.
9. Simptomi sezonskog afektivnog poremećaja
Sezonski afektivni poremećaj, poznat i kao zimski blues oblik je depresije uzrokovane promjenom godišnjega doba, odnosno pojavom zimskih mjeseci. Simptomi su najčešće umor, pojačan apetit i bezvoljnost. U ovakvim situacijama ne treba čekati da dođe ljepše vrijeme nego provoditi vrijeme što je više moguće u prirodi na danjem svjetlu, u rekreaciji te druženju s bliskim ljudima. Ako ni to ne pomogne, dobro je zatražiti liječničku pomoć.
FOTO: Unsplash
10. Depresija kao svakodnevica
Osobe koje inače pate od depresije vrlo se vjerojatno neće ništa bolje osjećati ni za božićne blagdane, nego će im oni samo otežati cijelu situaciju. To su najčešće osobe u poodmakloj životnoj dobi, usamljene osobe, zdravstveno opterećene osobe te one u velikoj socijalno-ekonomskoj krizi. One često ne mogu izdržati pritisak koji donosi blagdanska i postblagdanska depresija te u mnogim slučajevima posežu i za suicidom. To je dobro navrijeme prepoznati i zatražiti liječničku pomoć neovisno o tome jesu li blagdani ili ne. Simptomi takve vrste depresije vrlo su vjerojatno počeli mnogo ranije.
