Tehnike kako pospješiti dugoročno pamćenje, posebice u vrijeme kolokvija i ispita

Vjerojatno ste se susreli s nekim pojmom za koji ste znali što znači jer ste učili o tome, a ne znate ga definirati. Ili ste sreli nekoga nakon duže vremena i ne možete mu se sjetiti imena ni odakle ga znate. Dugotrajno sjećanje, a i sam pojam sjećanja, vrlo su tajnovite stvari – naučite nešto, ono se spremi u neki dio mozga i kasnije upotrijebite naučeno. Iako, nije to tako jednostavno pojmiti, niste roboti koji imaju lako zamjenjivu memorijsku karticu.

Prema Hrvatskoj enciklopediji pamćenje je sposobnost zadržavanja i korištenja informacija te uključuje tri faze: kodiranje, pohranjivanje i pronalaženje. Kodiranjem pretvaramo senzorne informacije u slike, zvuk ili nešto treće, pohranjivanjem ih zadržavamo određeno vrijeme, a pronalaženjem se dosjećamo pohranjenih informacija. Prema trajanju, razlikuje se senzorno, kratkoročno i dugoročno pamćenje. Senzorno pamćenje informacije zadržava informacije tek do dvije sekunde, u kratkoročnom se zadržava do nekoliko minuta, a u dugoročnom su pamćenju informacije sačuvane i cijeli život.

Starije nauke kažu kako sjećanje nastaje u hipokampusu te se ostvaruje kao kratkoročno, a kasnije se prebacuje u koru velikoga mozga ili neokorteks. Međutim, novije teorije smatraju kako sjećanja simultano nastaju i u hipokampusu i u neokorteksu, ali umjesto prebacivanja sjećanja iz jednog dijela u drugi, takozvani memorijski trag jača u neokorteksu tijekom dva tjedna kako bi postao dugoročno sjećanje, dok ono u hipokampusu istovremeno slabi.
 

U nastavku donosimo znanstveno provjerene tehnike kojima biste mogli poboljšati svoje dugoročno pamćenje. 

Vježbajte

Dokazano je kako hodanje i trčanje pospješuju pamćenje. Trik je u odrađivanju vježbi tijekom faze kodiranja. Dakle, bez problema biste mogli mentalno proći svoje javne govore tijekom trčanja na traci ili ponoviti najosnovnije definicije za kolokvij tijekom lagane šetnje gradom.

Potrudite se oko kvalitetnog sna

Spavanje pomaže u raščišćavanju nekih sjećanja, a time automatski osnažuje druga. Neophodan je to proces koji će omogućiti dovoljno sna tijekom REM faze.

Slobodno pijte kavu i jedite čokoladu

Iako nije dokazano na koji točno način kofein utječe na pamćenje, zna se da će ipak pospješiti usvajanje gradiva. Osim što pojačavaju dotok krvi u mozak, dokazano je da se flavonoidi koji se nalaze u čokoladi infiltriraju i poboljšavaju funkcionalnost područja mozga opremljenih funkcijama pamćenja i učenja.
 

Obraćajte pozornost pri prikupljanju novih informacija

Sjećanje se oslanja već na prvi korak u procesu; moramo šifrirati podatke prije nego što ih se pohrani. Stoga, vodite bilješke, ponavljajte za profesorom u sebi ili samo pozorno slušajte o čemu priča i već ste na pola puta do stvaranja nove i kvalitetne informacije.

Provjerite svoje znanje

Povremenim testiranjem sa sigurnošću ćete znati na čemu ste, koliko ste gradiva zapamtili te čemu ćete ipak morati pridodati više vremena. Kartice na koje ćete s jedne strane napisati pitanje te s druge odgovor odlična su tehnika utvrđivanja količine zapamćenoga gradiva. Jasno je kako ćete nekim dijelom gradiva bolje ovladati nego drugim. Međutim, dobra je tehnika preispitati ono slabije naučeno gradivo te ono odlično naučeno jedno razdoblje ostaviti po strani jer, već ste ovome svjedočili, profesori vole u ispit staviti baš pitanje s kojim nikada niste došli na zelenu granu.
 

Rasporedite učenje na nekoliko dana ili tjedana

Ako ste kampanjci možete se osloniti jedino na kratkoročno pamćenje u hipokampusu, ali kada učite, primjerice, dva tjedna raspodjela gradiva jednostavno vas tjera na jačanje memorijskoga traga u neokorteksu.

Važno je pamćenje shvatiti kao postupan proces koji se odvija tjednima, a ne tijekom sata ili dva. Također, ponavljamo da se ne smije isključiti spavanje – ono je važan čimbenik u procesu pamćenja. Bez dovoljno odmora i redovitih REM ciklusa, mozak nema vremena za prosijavanje sjećanja koja treba sačuvati, a koja odbaciti.