Savjeti za učinkovitu borbu protiv stresa, tjeskobe i napada panike

Današnji je svijet užasno mjesto. Prepun je izazova, obaveza i ono najgore – osuda. Čini vam se da na svakom koraku netko ima svoje mišljenje koje mora nametnuti. Reklamni plakati doslovno vrište sa svih strana šaljući poruku kako trebate izgledati i što ove godine morate imati u ormaru. Vi ste samo još jedan student u nizu koji se trudi preživjeti s tri kolokvija tjedno i minimalnom plaćom studentskog posla.

A onda vas odjednom uhvate emocije koje niste ni znali da posjedujete i osjećate se kao da doživljavate srčani udar. Udahnite duboko. Ono što upravo proživljavate je napad panike uzrokovan stresom. Ako ste osoba koja nije sklona stresu, nema veze. Napad panike reakcija je vašeg tijela na stres koji vas okružuje, čak i kada vi sami mislite da je sve u najboljem redu. Uz paniku i stres vrlo često stiže i anksioznost, odnosno osjećaj konstantne tjeskobe. Imate osjećaj da ste neuspješni, da su vam slova na šalabahteru presitna i da vaša mama voli vašeg brata više od vas. U glavi vam se gomilaju negativne misli koje uopće nisu istinite. Ne brinite, to je sastavni dio ubrzanog životnog tempa i dogodi se svakome od nas. Kada se borite s vlastitim strahovima, najvažnije je da ih dobro upoznate.

Stres, FOTO: Flickr/madstreetz

Koje su vrste stresa i zašto pogađaju baš mene?

Postoji nekoliko vrsta stresa, ali nemojte misliti da stres pogađa samo vas i da je baš vama najgore. Velik je broj ljudi pogođen stresom, samo je razlika u tome koliko se dobro pojedinac nosi s time. Postoje i mnoge poznate osobe koje su javno priznale i depresiju i tjeskobu, koliko god vam to nestvarno zvučalo. Pored silnog bogatstva, privatnih kuhara i putovanja na mjesta za koja nista ni znali da postoje, moguće je doživljavati stres. Stres nas običnih smrtnika ima drugačije okidače od primjerice, stresa Johnnyja Deppa, ali svi imamo pravo na vlastite strahove.

Akutni stres vrsta je stresa s kojom se svakodnevno suočavamo. Ovo je najbrži oblik stresa, primjerice kada vas na sekundu naživcira kontrola koja ulazi u tramvaj.

Epizodični akutni stres je stres koji se događa u slučajevima kada ga sami sebi stvarate. Primjerice kada znate da ste sinoć poslali seminar, ali danas razmišljate o tome da možda ipak niste. Ili kada vam profesor kaže termin kolokvija, a vi ste uvjereni da nećete stići naučiti ni naslov knjige koja vam treba.

Kronični stres najjači je oblik stresa. Ako ste imali previše epizoda akutnog stresa, na kraju će vas uhvatiti kronični stres. U vašem se organizmu ovaj stres budi polako – možda čak u onom trenutku kad vas naživcira kontrola u tramvaju. Zatim postepeno raste, prelazi ljestvice napada akutnog stresa i jednostavno ostaje u vama. Izaziva konstantan osjećaj pritiska kojeg se ne možete riješiti i često imate osjećaj da vas nešto guši.

Mislim da sam doživjela napad panike, ali nisam sigurna što je to

Budete li u sebi držali velike količine brige i tjeskobe, postoji mogućnost da to rezultira na različite načine. Najčešća reakcija tijela na stres je napad panike. Znanstvenici tvrde da je panika reakcija vaših moždanih stanica na situaciju za koju mislite da je opasna. Ako ste jako nervozni zbog odlaska na ispit, može vam se dogoditi napad panike u blizini dvorane gdje ga polažete. Napad panike isprva je grozna stvar. Počnete se znojiti, ne možete disati i imate osjećaj da ćete se onesvijestiti. Snažniji napadi panike dovode i do hiperventilacije i grčenja mišića te potpunog zamračenja vidnog polja. Ako ste ikada doživjeli napad panike, onda najbolje znate što to znači.

Kako da se borim protiv toga?

Taj osjećaj nemoći i negativno razmišljanje kao posljedicu stresa i tjeskobe možete i morate riješiti sami. Postavite se u situaciju koja vam izaziva paniku i smireno nađite način na koji ćete reagirati. Ponovite to nekoliko puta do trenutka kada se zbilja morate suočiti s napetom situacijom. Priprema na određeni događaj i unaprijed zamišljen pozitivan scenarij pomoći će vam u stvarnoj situaciji. Ali da biste se riješili napada panike i tjeskobe, potrebno je eliminirati stres. Znamo da je to gotovo nemoguće, ali to je jedini način da s osmijehom sutra održite tu užasnu usmenu prezentaciju.

Zlatno je pravilo pravilno disanje. Imate osjećaj da se gušite iz razloga što ste to tako zamislili. Vaš mozak ne dobiva dovoljno kisika i to vam stvara paniku. Morate biti jači od toga. Duboko udahnite, brojite do tri i onda izdahnite. Koliko god će prvih par puta biti teško, postat će lakše s vremenom. Sljedeći je savjet da probate s meditacijom koja je puno teža nego što na prvi pogled izgleda. Prilikom meditacije morate biti svjesni sebe, doživjeti svoje unutarnje i vanjsko orkuženje i prepustiti se svim osjećajima koji vas uhvate u tom trenutku.

Kada vaše tijelo i um paralelno postanu svjesni okoline i situacije u kojoj se nalaze, izbjeći ćete nepravilno disanje. Vrlo zdrav način borbe protiv stresa i svih navedenih neprijatelja je i tjelovježba. Ne, ne morate potrošiti mjesečnu plaću na privatnog trenera i proteine. Odmaknite se od kuće, stana ili studentskog doma i prošetajte. Ili trčite, vozite bicikl, skejt, što god vam je draže. Prilikom vježbanja tijelo izbacuje višak (negativne energije), a u vaš mozak stiže puno više kisika nego što je to bio slučaj dok ste crtali srca po skripti. Znate što još daje pozitivnu energiju? Čokolada! Naoružajte se čokoladicama i nagradite se nakon potrebnog rastezanja.

FOTO: Tumblr

Zapamtite, s vama je sve u redu. Niste bolesni i niste čudni. Stres je dio naših života i na nama je da se naučimo nositi s njim. Zašto? Jer zaslužujemo prekrasan i ispunjen život, bez straha da će nas uhvatiti napad panike u javnom gradskom prijevozu. Dugujete sami sebi da se borite protiv ovoga i, vjerujte nam, na kraju ćete s osmijehom pomagati nekom drugom u istoj borbi.