LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Diana Gluhak Spajić, mag. nutr.

Raznovrsna prehrana za bolja sjećanja

Dnevne aktivnosti predstavljaju vam izazov? Glavobolje su prisutne gotovo svaki dan, sve teže vam je održavati koncentraciju, a ponekad imate i gubitak pamćenja? Onda je ovo članak za Vas.

Dnevne aktivnosti predstavljaju vam izazov? Glavobolje su prisutne gotovo svaki dan, sve teže vam je održavati koncentraciju, a ponekad imate i gubitak pamćenja? Onda je ovo članak za Vas.

Znanstvena istraživanja pokazala su da već u kasnim dvadesetim godinama moždane sposobnosti počinju slabjeti. Do toga nedvojbeno dovodi naša fiziologija, međutim tome pridonose i loša prehrana, manjak tjelesne aktivnosti i stres. Situacije poput ispita na fakultetu, intenzivnih poslovnih razdoblja ili donošenja važnih menadžerskih odluka mogu uzeti svoj danak. Dnevne aktivnosti u stresnim razdobljima počinju predstavljati izazov; održati koncentraciju postaje teže, a sve češće susrećemo se s gubitkom pamćenja. U modernu načinu života, iako je stres gotovo nemoguće izbjeći, moguće je izbjeći njegove posljedice! Zbog stresa smo podložni manjku sna, padu imuniteta, probavnim smetnjama, povišenom krvnom tlaku, depresivnom raspoloženju i glavoboljama, što doprinosi padu moždane funkcije. Ako tome pridodamo neuravnoteženu prehranu i manjak tjelesne aktivnosti, imamo savršen recept za ubrzani gubitak koncentracije i pamćenja. Pod stresom naš živčani sustav stimulira povećanu proizvodnju hormona kortizola i adrenalina, koji mogu utjecati na sposobnost pamćenja, učenja te smo u konačnici skloniji i depresivnom raspoloženju. Iako u većini situacija stres ne možemo izbjeći, svakako možemo utjecati na prehranu i tjelesnu aktivnost, a istraživanja su potvrdila da zdravim načinom života svoj mozak ipak možemo održati u dobroj formi i u starijoj životnoj dobi.

Kako je prehrana postala važna za mozak

Prehrana može biti snažan saveznik za poboljšanje moždane funkcije, odnosno za bolju koncentraciju i pamćenje. Tegobe u postizanju naših ciljeva predstavlja neuravnotežena prehrana, manjak tjelesne aktivnosti i stres. Budući da starenjem naš mozak gubi sposobnost kvalitetnog iskorištavanja omega-3 masnih kiselina, smanjuje se time i sposobnost našeg tijela da očuva moždane stanice, koje su vitalne za koncentraciju i sposobnost pamćenja.

Također, treba pripaziti na unos minerala, i to primarno selena, kalija, kalcija i magnezija. Zanimljivo je da smo unosom samo jednog brazilskog oraščića već zadovoljili dnevni unos selena, zato se preporuča da uzmete dva – jedan ujutro i jedan popodne. Dobar izvor kalija i magnezija svakako je zeleno lisnato povrće, dok će sirevi i fermentirani mliječni proizvodi poslužiti kao odličan izvor kalcija. Kod vitamina od vitalnog značaja za preporučiti su vitamini B skupine te A, C i E. Vitamine B skupine pronaći ćemo u integralnom kruhu i zobenim pahuljicama, Vitamin C u kiselom kupusu, paprikama i naru, Vitamin E u orašastim plodovima i biljnim uljima, a Vitamin A u jajima, ribi, mesu, ali i narančastom voću i povrću.

Doznajte radno vrijeme studentskih restorana u Splitu tijekom blagdana


Ako želite očuvati svoja dobra sjećanja, vrijeme je da zaboravite na kavu i energetska pića, alkohol i pušenje. Osim trenutnog učinka zadovoljstva i olakšanja, krče idealan put u pojačavanje simptoma stresa i razvoj kroničnih problema. A to vam zaista ne treba.

Aktivne tvari koje obećavaju: Bakopa i Ginko Biloba

Znanstvenici već neko vrijeme intenzivno tragaju za aktivnim tvarima koje bi ljudima mogle pružiti zaštitu, ali i olakšanje kad govorimo o zdravlju moždane funkcije. U fokusu je od nedavno i Bakopa, biljka koja se odavno koristi u tradicionalnoj indijskoj medicini. Novija znanstvena istraživanja pokazuju da upravo Bakopa može utjecati na bolje pamćenje, smanjenje anksioznosti, pa čak i to da može imati zaštitni učinak i na poremećaj hiperaktivnosti i razvoj Alzheimerove bolesti. Neka istraživanja pokazuju da ekstrakt Bakope poboljšava pamćenje u inače zdravih starijih odraslih osoba. Iako su sadašnja znanstvena istraživanja nedostatna jer se radi o sastojku koji se tek počeo koristiti, čini se da će uz novija znanstvena istraživanja u budućnosti on biti dodatak prehrani za ciljano djelovanje u području borbe sa zdravljem moždanih stanica.

Studentski centar u Rijeci objavio blagdansko radno vrijeme objekata prehrane i dežurnih objekata


Drugi interesantan, ali već i dobro poznati dodatak za bolju cirkulaciju je Ginko Biloba. Ginko sadrži visoke razine terpenoida i flavonoida, koji su primarno snažni antioksidanti, a pomažu neutralizirati slobodne radikale. Slobodni radikali molekule su koje zapravo ne vole biti slobodne, već se vole vezati i raditi štetu. Iako slobodni radikali u organizmu imaju važnu ulogu jer se proizvode u normalnim fiziološkim procesima, ako se nalaze u prevelikim količinama dolazi do neravnoteže i oštećenja na staničnim razinama. To se zove oksidacijski stres. Oksidacijski stres tako ima značajnu ulogu u razvoju srčanožilnih oboljenja, u razvoju šećerne bolesti, ali i u procesu starenja i gubitka moždane funkcije. Znanstvena istraživanja pokazala su da Ginko Biloba poboljšava cirkulaciju u organizmu, a time pomaže i zdravlju srca, smanjuje simptome gubitka pamćenja i poboljšava moždanu funkciju. I više nego dobri razlozi da ne trebamo dva puta razmišljati o Ginku kao korisnom savezniku za bolju koncentraciju i pamćenje.

Ako razmišljate o dodacima prehrani, svakako razmislite o MemoMaxu. Osim što sadrži Vitamine B skupine i Vitamin C, sadrži i ekstrakte Bakope i Ginko Bilobe koji svakako pokazuju dobre mišiće kada govorimo o zdravlju moždanih stanica.

Brkovi i brade i ove godine idu na aukciju u suradnji sa splitskim sveučilištem, evo kako možete sudjelovati


IZVOR: DIANA GLUHAK SPAJIĆ, MAG. NUTR.