Kako potaknuti mlade na tjelesnu aktivnost – preporuke s KIF-a
Budući da tjelesna aktivnost pridonosi očuvanju i unapređenju zdravlja tijekom cijelog života, stručnjaci s Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu donose ključne preporuke kako aktivirati mlade.
Budući da tjelesna aktivnost pridonosi očuvanju i unapređenju zdravlja tijekom cijelog života, stručnjaci s Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu donose ključne preporuke kako aktivirati mlade.
Proteklo razdoblje pandemije koronavirusa značajno je utjecalo na smanjenje tjelesne aktivnosti, a mjere ograničavanja kretanja ispraznile su parkove i igrališta te ionako neaktivnu hrvatsku mladež dodatno prikovale za ekrane. Trenutna stabilizacija epidemiološke situacije i dolazak toplijih dana idealni su za promjenu te podizanje razine aktivnosti mladih kako bi prije svega ojačali imunitet i očuvali svoje zdravlje. Stručnjaci s Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu donose ključne preporuke kako ih uspješno potaknuti na to.
– Tjelesna aktivnost predstavlja jedan od temeljnih uvjeta za normalan rast i razvoj od najranije dobi te pridonosi očuvanju i unapređenju zdravlja tijekom cijelog života. S obzirom na proteklo razdoblje koje su mladi provodili većinom kod kuće, sada je ključno svakodnevno ih poticati i motivirati da odaberu tjelesnu aktivnost umjesto ekrana. – ističe izv. prof. dr. sc. Tomislav Krističević, dekan KIF-a.
Kada su u pitanju predškolci, s KIF-a savjetuju roditeljima da im nastoje osigurati barem tri sata tjelesne aktivnosti dnevno te da ih potaknu na aktivnosti i nekoliko puta u danu. Od velike je važnosti osigurati prostor za kretanje u dvorištu ili kući i pomagala za igru te se s njima kretati, bilo organizacijom zajedničke šetnje, aktivne igre, plesa, vožnje bicikla, romobila ili pak izvođenjem zadataka loptom. Oni kreativni mogu izraditi vlastita sportska pomagala od materijala koje imaju kod kuće te složiti poligon zadataka skakanja, provlačenja, penjanja, puzanja ili kotrljanja. Mogu ih aktivirati i kroz razne zadatke poput pomaganja u kućanskim poslovima, pripremi hrane, sadnji cvijeća ili pranja automobila, a vrijeme provedeno pred ekranom pokušati smanjiti na maksimalno 60 minuta dnevno.
Doc. dr. sc. Sanja Šalaj ističe:
– Djeca predškolske dobi trebaju puno poticaja iz okoline. Imaju beskonačnu energiju pa je ovo razdoblje izolacije velik izazov za roditelje kod kuće i s nedostatkom vremena. Tu nema brzinskih rješenja i nije lako jer ste u ovom razdoblju preuzeli i ulogu odgajatelja te trebate organizirati dan ispunjen aktivnostima koje su razvojne i zabavne. Iako će na taj način poslovi trajati dulje, a oko vas će biti nered, probajte ih uključiti u sve što vi radite po kući i oko kuće. Pažnja, smijeh, igra i kretanje trebaju im sada više nego ikad prije.
Školarci su skupina mladih koja je u Hrvatskoj najmanje aktivna, a najviše vremena provode sjedeći ili ležeći. Upravo zbog toga nužno je uvažiti preporuke stručnjaka koji savjetuju aktivnost po želji nekoliko puta u danu od minimalno ukupno 60 minuta. Vježbanje s roditeljima odlično je za stvaranje veće povezanosti, a ideja je mnogo.
– Djetinjstvo je razdoblje života obilježeno snažnom unutrašnjom potrebom za kretanjem, a u ovim izvanrednim okolnostima većini su djece prilike za tjelesnu aktivnost znatno umanjene. U trenutnoj situaciji u kojoj nisu dozvoljene organizirane aktivnosti, apeliramo na roditelje da u zgusnutom dnevnom rasporedu svakako pokušaju odvojiti vrijeme za obiteljske aktivnosti na otvorenom i zajedničku igru s djecom. – dodaje doc. dr. sc. Maroje Sorić.
Jačati mišiće svaki dan može se penjanjem, trčanjem, skakanjem, plesanjem, preskakanjem ili brojnim drugim aktivnostima koje su ujedno i zabavne. Odlično je odabrati aktivnost u kojoj dijete uživa, a koja potiče znojenje i ubrzava rad srca. Ako imate dvorište, odaberite aktivnost vani. Predložite djetetu da skine aplikaciju za brojanje koraka, napravi izazov s prijateljima i zajedno nadmaše 15 tisuća koraka u danu. Mobitel ili računalo dijete može iskoristiti za online vježbu samostalno ili uz povezivanje s prijateljima. U online školi neka napravi pauzu svakih 30 minuta i vježba s Dariom na HRT 3 ili osmisli vlastite vježbe.
– Tjelesna aktivnost, osim na tjelesno zdravlje, ima i velik utjecaj na rad mozga. Roditelji bi trebali potaknuti djecu na kratke tjelesno aktivne pauze tijekom dugotrajnog perioda neaktivnosti. Nekoliko minuta tjelovježbe nakon pola sata online škole pomoći će učenicima lakše pratiti nastavu, produžiti vrijeme usredotočenosti na zadatke i tako pomoći učenicima svladati gradivo. – zaključuje dr. sc. Hrvoje Podnar.
