Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone

Istraživanje psihologa s FFZG-a i ZVU-a: 40% ispitanika osjeća se psihički iscrpljeno zbog pandemije

– Djecu i mlade osobito treba podržati jer mnogi od njih dobro odrađuju sve obveze, a pate u tišini – kaže Gordana Kuterovac Jagodić, pročelnica Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Studentski.hr

16.6.2021.

Trinaest psihologinja s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu objavili su preliminarne rezultate drugog vala istraživanja Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone u kojemu je sudjelovalo 2635 građana od 18 do 94 godine, piše Večernji list.

Prema ovim rezultatima 40% građana reklo je da se osjećaju psihički iscrpljeno, a gotovo 50% njih ima probleme sa spavanjem, od čega se petina uspavljuje lijekovima.

Među osobama na koje je pandemija utjecala nalaze se i učenici i studenti, od kojih je tri četvrtine zabrinuto zbog pogoršanja psihičkog zdravlja prouzročenog stresom te tjelesnog zbog dugotrajnog gledanja u ekran i sjedenja, dok svaki peti dječak i svaka treća djevojčica školske dobi ističu teškoće kad je riječ o psihičkom zdravlju, prenosi Večernji.

Tek 38% ispitanika smatra da su uspjeli očuvati mentalno zdravlje, dok je kod dvije trećine prisutna depresivnost i/ili anksioznost, kao i stres. Ovaj je problem jače izražen kod žena, mlađih osoba i samaca, kao i kod osoba bez djece i koje teže podmiruju financijske obveze. Stvar su dodatno pogoršali potresi pa se 40% ispitanika boji istih.

Simptome sagorijevanja češće su doživljavale žene, mlađi, samci, rizične skupine, učenici, studenti i nezaposleni, piše Večernji.

– Nakon korone cijelo društvo i zdravstvena skrb trebaju biti posvećeni mentalnom zdravlju djece, mladih i svih građana jer će nakon pandemije psihološke posljedice biti dugotrajnije i ne smijemo zanemariti brigu za građane s post-COVID sindromom. Djecu i mlade osobito treba podržati jer mnogi od njih dobro odrađuju sve obveze, a pate u tišini. – kaže Gordana Kuterovac Jagodić, pročelnica Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, piše Večernji.

Parovi koji žive zajedno bolje su se nosili sa stresom te im je manje narušeno psihičko zdravlje, dok su onima koji su u vezi, ali žive odvojeno, bolji seksualni odnosi i pažljiviji su međusobno. Partneri koji žive zajedno i imaju djecu prošli su najbolje.

Problematično je to što su učenici svoj trenutni život okarakterizirali lošijim nego prije pandemije, odnosno što navode simptome narušenog psihičkog zdravlja. Stariji učenici i djevojčice pesimističniji su i zabrinutiji za budućnost od mlađih i dječaka.

Studenti su, čini se, vrlo narušenog psihičkog zdravlja jer je u istraživanju 34% njih navelo jako u izrazitu depresivnost, a 32% izrazitu uznemirenost i tjeskobu, kao i intenzivan stres.

Ipak, tri četvrtine ispitanika smatra da treba slijediti mjere Nacionalnog stožera te smatraju da COVID-19 nije tek nešto jača gripa, dok pozitivan stav oko mjera smatraju boljim i za psihičko zdravlje i kvalitetu života općenito, prenosi Večernji.