Iscrpljenost kao sastavni dio studentskog života
Emotivna iscrpljenost pogađa sve više studenata, a najčešće se manifestira u obliku umora i lijenosti. Postoje vidljivi i manje vidljivi simptomi koje je važno na vrijeme uočiti i poduzeti korake kako bi se što prije oporavili.
Emotivna iscrpljenost pogađa sve više studenata, a najčešće se manifestira u obliku umora i lijenosti. Postoje vidljivi i manje vidljivi simptomi koje je važno na vrijeme uočiti i poduzeti korake kako bi se što prije oporavili.
Kada dođete na fakultet, shvatite da osjećaj umora i lagana lijenost postaju vaša stalna pratnja. To je dijelom uzrokovano užurbanim tempom života, ali pravi uzrok može biti i unutarnji nemir te nezadovoljstvo svakodnevicom, koje potiskujemo. Mnogi ljudi emotivnu iscrpljenost odluče ignorirati i ublažiti kavom ili drugim energetskim pićima. Nadalje, većina ne prepozna znakove iscrpljenosti pripisujući svoje stanje lijenosti, lošem danu ili pak blažem umoru. Nekoliko je znakova iscrpljenosti, piše Lifehack. Neki su očitiji dok su drugi teže uočljiviji.
Uočljiviji znakovi iscrpljenosti
- Problemi sa spavanjem: teže tonete u san ili čak ne možete zaspati cijelu noć iako vas muči umor.
- Gubitak apetita: jedete neredovito i puno manje nego prije. Kava i cigarete su vam postale zamijene za većinu obroka.
- Pesimistična raspoloženja: ponekad vas bez razloga obuzmu različite negativne emocije: tuga, krivnja ili osjećaj manje vrijednosti.
Manje poznati znakovi premorenosti
- Izbjegavanje druženja: kratka čavrljanja prije predavanja ili kave s prijateljima počinju te zamarati
- Gubitak interesa: ovaj simptom bi se mogao najbolje opisati s frazom „ne da mi se“; to se može odnositi na odlaske na predavanja, izlaske, druženja s obitelji i prijateljima ili neki hobiji koji su te prije usrećivali.
- Neispunjavanje zadataka: mnogi će ovo pripisati lijenosti ili nesposobnosti, ali i premorenost u velikoj mjeri utječe na izvedbu zadataka. Kronični stres može smanjiti tvoju produktivnost što može biti okidač za stvaranje još veće količine stresa i anksioznosti.
Ako si se prepoznao u barem dva simptoma od gore navedenih, znači da si usred blage faze premorenosti.
Kako stručnjaci definiraju iscrpljenost
Stručnjaci se slažu da iscrpljenost nije emotivno stanje nego sindrom. Tri najčešća uzroka iscrpljenosti su:
- fizička i emocionalna iscrpljenost
- cinizam i otuđenost
- osjećaj nesposobnosti i pomanjkanje uspjeha
Posao ili faks ne moraju biti jedini razlog iscrpljenosti. Psiholozi su podijelili najčešće uzroke iscrpljenosti u nekoliko kategorija:
Uzroci vezani uz karijeru
- Nepoticajni zadatci i okruženje – iako nisu zahtjevni, oduzimaju dosta energije zbog osjećaja nezadovoljstva i neispunjenosti.
- Rad pod stalnim pritiskom- neki fakulteti su poznatiji po kompetitivnom okruženju i ambicioznosti svojih studenata koji teže da im indeks krase samo petice. Ta konstantna „potjera“ za savršenstvom može odvratiti studenta od prvotne želje za studiranjem i narušiti mu zdravlje.
- Ispunjavanje previsokih ciljeva- ista priča kao i s prethodnim uzrokom.
Uzroci povezani s tvojim privatnim životom
- Nedostatak potpore i bliskosti - socijalni kontakti nas određuju i donose nam zadovoljstvo ili nezadovoljstvo što se očituje u svim sferama života. Svi bi trebali imati bar jednu osobu u životu na koju će moći računati, povjeravati joj se i pružati uzajamnu potporu. To može biti dečko, prijatelj/ica, roditelji...
- Nedostatak sna - evo jedne bolne istine: kava nije zamjena za san.
Osobine i navike
- Perfekcionizam - mana ili vrlina, ovisi o kutu gledišta. Zbog tvojih živaca, probaj se riješiti ili ublažiti ovu karakternu osobinu.
- Pesimizam - negativno stajalište o sebi ili tvojoj svakodnevici samo ti isisava energiju. Umjesto toga, orijentiraj se na pozitivne sitnice.
- Potreba da sve držiš pod kontrolom - iliti control freak. Svijet neće propasti ako nešto nije isplanirano i odrađeno savršeno. Potreba za kontrolom može nervirati tvoje najbliže, a tebe redovito dovoditi do stanja ludila.
Kako sanirati iscrpljenost
Ključ svega je spoznati uzroke iscrpljenosti kako bi se što učinkovitije oporavio. Za to postoji nekoliko načina.
Pet zašto
Ovu metodu je razvio Sakichi Toyoda, a glavni cilj joj je otkrivanje odnosa između uzroka i posljedice. Cilj metode je kroz stalna pitanja „zašto“ otkriti pravi uzrok problema. Svaki odgovor povlači pitanje zašto kako bi se došlo do novog odgovara. Primjerice:
- Već duže vrijeme sam neraspoložen. – Zašto?
- Imam jedan težak kolokvij i ne da mi se baš učiti. – Zašto?
- Kolegij mi je nerazumljiv i dosadan. – Zašto?
- Ne zanima me taj smjer. – Zašto?
- Ne sviđa mi se faks koji sam upisao. – Zašto?
Ta metoda ne treba rezultirati promjenom faksa, ali razumjeli ste što se želi postići.
Podijeli veliki problem u nekoliko manjih
Ova metoda izvorno se zove compartmentalisation i primjenjuju je brojni uspješni poduzetnici. Ključ ove metode je razdvajanje problema i rješavanje istih „jedan po jedan“. Tako se nećeš dati tako lako obeshrabriti i problemi će ti se činiti puno manjim. Nadalje, moći ćeš svu energiju usredotočiti samo na jedan problem.
Sagledajte svoju listu prioriteta
Lako je izgubiti „kompas“ kada smo zatrpani obvezama. Tada izgubimo svoje početne ideale i zanesenost, a sve nam se pretvori u puku rutinu. Kako bi izbjegao „emotivnu istrošenost“ napravi popis stvari koje te usrećuju i koje bi trebao svakodnevno prakticirati. Kako bi uspješnije obavio ovaj zadatka, evo nekoliko savjeta za tebe:
- Reci ne svim stvarima koje ne želiš raditi- jasno ti je da se ovo ne odnosi na seminar ili učenje za kolokvij, ali se može primijeniti na neke ustaljene socijalne aktivnosti (kava s brbljavom prijateljicom, slušanje njezinih žalopojki)
- Nastoji razvijati svoju kreativnost kroz neke aktivnosti koje su te oduvijek zanimale
- Naspavaj se: tijelo će ti biti zahvalno
- Odbaci tehnologiju, odmori se i uživaj u tišini
Zapamti, „iscrpljenost“ ti ne može biti izgovor za lijenost. Ako se zaista radi o iscrpljenosti, poduzmi ove korake. Osjećaj nezadovoljstva može ti utjecati na sve sfere u životu, a neke navike je lakše mijenjati dok si mlađi.
