Hrvati su promijenili svijet mode simbolom vezivanja i odanosti
– Zbog nje je košulja dobila ovratnik, sako se otvorio na prsima i pojavio se rever, a šarenilo muške odjeće je prigušeno kako bi ona – kravata, cjelokupnom dojmu dala pečat bojom i uzorkom. Kravata je dizajnirala modnog muškarca. – rekao je Marijan Bušić.
– Zbog nje je košulja dobila ovratnik, sako se otvorio na prsima i pojavio se rever, a šarenilo muške odjeće je prigušeno kako bi ona – kravata, cjelokupnom dojmu dala pečat bojom i uzorkom. Kravata je dizajnirala modnog muškarca. – rekao je Marijan Bušić.
Academia Cravatica, ustanova posvećena povijesnom istraživanju i promociji simboličkih vrijednosti kravate, organizirala je obilježavanje 350. obljetnice imenovanja kravate sljedećim programom:
- velika smjena straže Kravat-pukovnije na Trgu sv. Marka
- otvorenje izložbe Hrvati, Francuzi i kravata u auli Klovićevih dvora
Program se održavao pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, gospođe Kolinde Grabar-Kitarović, u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba te uz potporu ostalih partnera.
Odabir datuma 20. svibnja 2017. leži u činjenici da je preustroj pukovnije Royal Cravates dovršen 20. svibnja 1667. uz osobni nadzor francuskog kralja Luja XIV. Cilj održavanja je promocija simboličkih vrijednosti kravate te podsjetnik na to kako je kravata (rubac), imenovana po Hrvatima, bila prihvaćena na francuskom dvoru i time ušla na velika vrata u svijet mode i tu se zadržala do današnjih dana. Iako je doživjela mnoge transformacije, ostala je važan modni detalj promovirajući temeljne vrijednosti društva.
Academia Cravatica, uz tradicionalnu proslavu Dana kravate, svoje dosadašnje aktivnosti kojima promovira njene simboličke vrijednosti, povodom 350. obljetnice njenog imenovanja želi naglasiti da je spona Hrvatske i svijeta upravo kravata (rubac) koja se koristila kao simbol vezivanja i odanosti. Kada su hrvatski vojnici kretali u Tridesetogodišnji rat, njihove su im djevojke i žene vezale crvene rupce oko vrata kao simbol njihove ljubavi.
Na izložbi u Klovićevim dvorima izložena je kopija slike autora Henrija Testelina kao najraniji primjer nošenja kravate, koja je postala neizostavnim dijelom svakog muškog portreta. Slika se nalazi u poznatom pariškom dvorcu Versaillesu. Među prikazanim povijesnim osobama, kralj Luj XIV. i njegov brat Philippe izdvajaju se po jednom detalju. Dok su ostali sudionici odjeveni po staroj modi s čipkastim ovratnikom, Luj XIV. i Philippe nose kravatu.
– U neprekinutom slijedu kravatinog osvajanja svijeta, presudnim se pokazao prvi skok koji se zbio kada su je Hrvati predali, a Francuzi preuzeli i po njima je imenovali. Koliko je otada bila važna, govore protekla stoljeća. Zbog nje je košulja dobila ovratnik, sako se otvorio na prsima i pojavio se rever, a šarenilo muške odjeće je prigušeno kako bi ona – kravata, cjelokupnom dojmu dala pečat bojom i uzorkom. Kravata je dizajnirala modnog muškarca. – izjavljuje Marijan Bušić, ravnatelj Academie Cravatice.
– Turistička zajednica grada Zagreba (TZGZ) prepoznala je projekt smjene straže Kravat-pukovnije od samih početaka i, u suradnji s ustanovom Academia Cravatica (AC), želi ovim programom promovirati Zagreb kao prijestolnicu kravate te time dodatno istaknuti našu bogatu kulturu, tradiciju i, naravno, obogatiti turističku ponudu grada. Čestitamo na 350. obljetnici imenovanja kravate i raduje nas da je Zagreb epicentar ove svjetske priče. – istaknula je Martina Bienenfeld, direktorica TZ Grada Zagreba.
Ovaj događaj izvrstan je povod za obilježavanje duge povijesti hrvatsko-francuskih veza te za dodatno učvršćivanje temelja izgradnje još bolje suradnje na svakom planu, od političke i kulturne do gospodarske domene. Nadamo se da će Hrvati još više cijeniti činjenicu kako smo ovaj vrlo popularan modni detalj baš na današnji dan predstavili svijetu, promijenili svijet mode, ostavivši neizbrisiv trag u povijesti, a Zagreb učinili prijestolnicom kravate.
