Evo kako fizička neaktivnost utječe na naše zdravlje i kako se pokrenuti
Provjerili smo koliko je fizička neaktivnost opasna po zdravlje i kako se boriti protiv nje te što će to točno značiti za nas!
Provjerili smo koliko je fizička neaktivnost opasna po zdravlje i kako se boriti protiv nje te što će to točno značiti za nas!
Obično kada se uhvati slobodnog vremena, većina ljudi poseže za nekim oblikom opuštanja. Tko još ne voli sjesti na kauč i upaliti novu sezonu serije ili film koji nije pogledao godinama? Izležavati se na plaži ili ugodnim terasama kafića i restorana? Mnogi će se složiti, takve male ugode razlozi su zbog kojih radimo, štedimo i brže dovršavamo obaveze.
Međutim, kontinuirana fizička neaktivnost ne utječe samo na naš broj kilograma i fizički izgled nego i na naše dugoročno zdravstveno stanje. Efekti fizičke neaktivnosti prvenstveno smanjuju našu sposobnost fokusiranja, donošenja odluka, utječu na naše raspoloženje i otpornost na stres, prenosi Lifehack.
Dakle, ona utječe na temelje održavanja optimalne razine energije. Prema riječima liječnika prof. dr. sc. Josipa Vincelja, fizička neaktivnost i dugotrajno sjedenje povezani su i s dvostruko većom incidencijom kroničnih bolesti poput pretilosti, šećerne bolesti, kardiovaskularnih bolesti, venskih tromboza i sličnih bolesti.
Zanimljiv je tako podatak doktora Vincelja koji pokazuje da sjedenje usporava rad metabolizma za 5%, a hodanje brzinom od 1,5 km/h povećava potrošnju kalorija za 100%. Nije potrebno plaćati teretanu, programe individualnog vježbanja ili trošiti zadnje atome energije nakon posla ili faksa kako biste doveli svoju energiju i svoje zdravlje u pravilnu ravnotežu.
Istraživanja također pokazuju kako ljudi koji se bave nekom fizičkom aktivnošću ostvaruju pozitivne interakcije s ljudima iz svojega okruženja. Pa tako, kada sljedeći put osjetite da vam je svađa s partnerom na pomolu, uzmite bicikle ili rekete i iskoristite vrijeme produktivno kroz vožnju ili primjerice igru badmintona u obližnjem parku.
Nadalje, fizičkom aktivnošću utječemo i na naše navike spavanja, odnosno ublažavanje insomnije, kao i anksioznosti i previše razmišljanja. Pješačenje u prirodi također nam može skrenuti pozornost na ljepotu okoline u kojoj se nalazimo i svjesno ili nesvjesno potaknuti barem zrnce zahvalnosti što ju imamo prilike doživjeti.
Bilo kakvo kretanje, barem dvadesetak minuta u danu, bolje je od sjedenja. Ako ste vozač, odredite si jedan dan kada nećete ići automobilom. Ako ste oduvijek htjeli naučiti neku vrstu sporta ili recimo naučiti plesati tango, angažirajte se i napravite mjesta u svojem rasporedu. Nitko ne želi provoditi dane bezvoljno, a kada smo aktivni, imamo energije, imamo volje i raspoloženja za sve izazove koji su pred nama.
