Žrtve "mobbinga" na studentskim poslovima

Hrvatska bilježi velik broj studenata koji uz redovan studij rade na različitim studentskim poslovima. Dok se nekolicina hvali velikim plaćama u sezoni, postoji nažalost i nemali broj studenata koji se žale na različite vrste mobbinga. Najčešće se radi o verbalnome zlostavljanju, prijetnjama, ali i nemogućim uvjetima koje poslodavac od studenata traži.

Iz svega toga lako je zaključiti kako u našemu društvu postoji potreba za raspravama o tim temama. Studenti nerijetko prešućuju različite oblike zlostavljanja na poslu jer se boje da će ostati bez njega. O zlostavljanju se ne razgovara ni s odgovornim udrugama i ministarstvima jer najčešće odgovora nadležnih službi nema. Upravo je zato potrebno obrazovati studente o samome mobbingu i pokazati im gdje se mogu slobodno i bez straha obratiti za pomoć.

Hrvatski zakonski okviri u jednoj mjeri reguliraju zlostavljanje na studentskim poslovima, ali praksa često ne pokazuje ono što piše u teoriji. Ivan Hranj, magistar prava iz Udruge Mobbing, objasnio je temeljne pojmove mobbinga.

– O mobbingu se radi samo ako su žrtva ili mobber, ili oboje, u radnome odnosu kod poslodavca. Nije mobbing ako vas maltretira predstojnik zgrade ili ako vas uznemirava vika vaše susjede i slično. Znači, mora se raditi o radnome odnosu žrtve i/ili zlostavljača. Za zaštitu žrtve, bila ona u radnome odnosu ili ne, odgovara poslodavac kod kojega je mobber u radnome odnosu i obrnuto. Radi se o mobbingu i kada student po studentskome ugovoru radi kod nekog poslodavca i zlostavlja nekog od zaposlenih radnika. U tom slučaju poslodavac mora pružiti zaštitu zaposleniku koji je kod poslodavca u radnome odnosu, kaže Hranj.

Također, Hranj naglašava i da je mobbing širi pojam od uznemiravanja, diskriminirajućega ponašanja i spolnoga uznemiravanja.

–  Hrvatski pravni okvir štiti studente od mobbinga temeljem različitih pravnih akata. Ustav Republike Hrvatske kao najviši pravni akt u državi, člankom 23. objašnjava da nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvome obliku zlostavljanja. Europska Konvencija o ljudskim pravima u članku 14. brani diskriminaciju po bilo kojoj osnovi.  

Sam Zakon o radu kaže da je poslodavac dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova. U članku 51. Zakona o zaštiti na radu, stoji da je poslodavac obvezan provoditi prevenciju stresa uzrokovanoga na radu.

Ako ste uznemiravani na poslu, poslodavcu možete podnijeti pritužbu radi zaštite dostojanstva u kojoj ćete zatražiti da u zakonskome roku poduzme mjere radi sprječavanja nastavka uznemiravanja. Vaš je poslodavac potom dužan ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene konkretnome slučaju ne bi li utvrdio postoje li problemi.

Ako poslodavac ne poduzme nikakve ili ako poduzme neprimjerene mjere, imate pravo zatražiti zaštitu pred nadležnim sudom, kao građanin. Tamo možete podnijeti tužbu i tražiti da se prestane s uznemiravanjem, maltretiranjem, šikaniranjem, ponižavanjem i psihičkim zlostavljanjem.

Katkad se dogodi i na studentskome poslu niste jedini student. Može se dogoditi da vam je kolega student zapravo nadležna osoba na poslu. 

– Ako jedan student uznemirava drugoga, povrijeđena strana može sudu podnijeti tužbu i tražiti sudsku zaštitu. U sudskoj zaštiti možete tražiti ili da prestane sporna radnja ili zahtijevati naknadu štete zbog povrede prava osobnosti, dostojanstva, prava na čast i ugled i slično, objašnjava Hranj.

Ako ste i sami bili žrtva mobbinga na studentskome poslu, s povjerenjem nam se obratite na internetsku adresu poslovi@studentski.hr i istražit ćemo za vas što biste mogli poduzeti.