Zagrebački studenti i ove će godine za stanove izdvajati i do trećinu prosječne hrvatske plaće

Kraj kolovoza za mnoge je studente najstresnije razdoblje. Uz to što ih očekuju ispiti na jesenskim rokovima, krajem ljeta slijedi i potraga za stanovima u mjestu studiranja. 

U velikim sveučilišnim gradovima već dugo u studentskim domovima nema dovoljno mjesta za sve studente, pa većina studenata traži stanove za koje moraju izdvojiti i do 5-6 puta više novca nego njihovi kolege u domovima. 
 

---

VEZANO: Sezona potrage za stanovima: vodič za što bezbolniji pronalazak stana za najam

---

S obzirom na to da rijetko imaju imaju priliku unajmiti stan samo za sebe, studenti obično traže stan s cimerima, ali rijetkost je pronaći stan s nekoliko spavaćih soba po prihvatljivoj cijeni. Pretražili smo najveće online oglasnike u Hrvatskoj da bismo procijenili kako ove godine stoje prosječne cijene stanova u sveučilišnim gradovima. Prvi na redu je Zagreb, u kojemu je godinama potražnja puno veća od ponude zbog čega su cijene često pretjerano visoke. 

U Zagrebu studenti najčešće iznajmljuju stanove od 1500 do 2000 kuna po osobi, uz troškove režija. Među studentima najpoželjniji su kvartovi u blizini većine fakulteta, poput Trnja, a popularna je i Trešnjevka zbog dobre povezanosti s centrom i blizine studentskih domova. Nešto je manje popularan Novi Zagreb, a među studentima čiji su fakulteti na istoku grada popularna je i Dubrava zbog pristupačnijih cijena nego u ostatku grada. 

Za dvosoban stan (dnevni boravak i jedna spavaća soba) uobičajena je cijena najma 400 – 450 eura. Studenti koji se odluče na najam takvog stana, obično ga dijele s cimerom. Takvo je rješenje cjenovno pristupačnije, ali, ako je dnevna soba spojena s kuhinjom i blagovaonicom, osoba koja je u dnevnoj sobi nema svoju privatnost. Ako stan ima dvije spavaće sobe ili više, cijena obično raste, bez obzira na kvalitetu i opremljenost stana, pa je tako za stan s dvije spavaće sobe potrebno izdvojiti 500, 600 i više eura. 

U manje popularnim kvartovima koji su udaljeniji od centra grada i od fakulteta može se pronaći i stanova od 400 eura koji imaju dvije spavaće sobe. 

Cijene garsonijera nešto su niže: u nešto udaljenijim kvartovima moguće je pronaći garsonijeru od 250 do 300 eura. Ipak, sve se češće može pronaći garsonijere koje su nešto modernije opremljene za koje je potrebno izdvojiti oko 400 eura. 

Posebno je zanimljivo da se u kvartovima koji su blizu mnogim fakultetima, kao što je primjerice Vrbik, u čijoj su neposrednoj blizini Filozofski fakultet, Fakultet strojarstva i brodogradnje, TVZ i FER, pojavljuju tzv. luksuzni stanovi za najam. Obično se radi o stanovima velike stambene površine opremljenih novim i nešto skupljim namještajem. Za takve je stanove potrebno izdvojiti i do nekoliko tisuća eura mjesečno. Nisu, očito, namijenjeni studentima, ali zbog visoke cijene ostalih stanova, drugi najmoprimci koji nisu studenti (obitelji, mlade zaposlene osobe i sl.) unajmljuju stanove koji su pristupačni studentima i, zato što imaju veća primanja od studenata, podižu cijenu tih stanova. 

Studentima tada preostaju precijenjeni stanovi u koje se ne ulaže puno, preostaje im dijeliti mali stan s nekoliko cimera ili im preostaje tražiti stan u jeftinijem dijelu grada. Dakle, studenti koji žive u stanovima u puno su lošijem položaju od studenata u domovima. Osim što plaćaju nekoliko puta skuplju stanarinu, često troškove svog života pokušavaju krpati studentskim poslovima, a nije ni zanemariva činjenica da svoj životni prostor često dijele s više od jedne osobe, da nerijetko nemaju ni svoju sobu, a ni svoj radni stol te da često moraju do fakulteta putovati i do sat vremena dnevno. 

Kako bi si priuštio stanarinu od 2000 kuna, student u prosjeku treba raditi oko 80 sati mjesečno (ako zamislimo da radi za 27 kuna po satu, što je nešto više od minimalne studentske satnice). Uz 160 sati mjesečno, koliko Ministarstvo znanosti i obrazovanja procjenjuje da odlazi na fakultetske obaveze studenata, studentima ostane 12 sati dnevno za stvari koje ne uključuju posao i fakultet. Uz 8 sati sna, studentima preostaje 4 sata u danu za druženje, volontiranje, provođenje vremena s obitelji i slično. Budući da troškovi života nisu samo stanarina, studenti često i ta četiri sata provode na poslu.

Sreća je u nesreći što u svojim unajmljenim stanovima sa starim namještajem često ne provode previše vremena, osim što dolaze prespavati. Nesreća u toj sreći u nesreći je što obično spavaju – na kauču.