VIŠEJEZIČNOST KAO BOGATSTVO
Zagreb je 55 godina središte poticanja višejezičnosti, a veći naglasak potrebno je staviti na učenje njemačkog jezika
Višejezičnost je kulturno obilježje i bogatstvo, a ovaj put naglasak je bio na učenju njemačkog jezika kao jezika koji je uz bok važan engleskom.
Višejezičnost je kulturno obilježje i bogatstvo, a ovaj put naglasak je bio na učenju njemačkog jezika kao jezika koji je uz bok važan engleskom.
Već 55 godina Zagreb je središte inicijativa za poticanje višejezičnosti te su tim povodom zagrebačkom Filozofskom fakultetu obilježene su tri važne obljetnice za poticanje učenja njemačkog jezika, piše HRT.
Višejezičnost je kulturno obilježje i bogatstvo, a ovaj put naglasak je bio na učenju njemačkog jezika kao jezika koji je uz bok važan engleskom. Da bi se valjano usvojio, potrebno ga je učiti od malena te bi upravo to, smatraju članovi međunarodnih udruženja i kulturnih instituta njemačkog govornog područja, moglo povećati i interes za upis studija germanistike.
Višejezičnost je kulturno obilježje i bogatstvo, a ovaj put naglasak je bio na učenju njemačkog jezika kao jezika koji je uz bok važan engleskom. Da bi se valjano usvojio, potrebno ga je učiti od malena te bi upravo to, smatraju članovi međunarodnih udruženja i kulturnih instituta njemačkog govornog područja, moglo povećati i interes za upis studija germanistike.
Mi već godinama, kao Društvo, apeliramo na Ministarstvo obrazovanja i strategije obrazovanja, da je nužno razmisliti o obveznom uvođenju dvaju stranih jezika, jer naš je strateški i gospodarski cilj imati novu radnu snagu za rad u Hrvatskoj, ne samo u EU koja će u svoja stručna znanja imati i znanja stranih jezika, rekla je za HRT Irena Horvatić Bilić iz Hrvatskog društva učitelja i profesora njemačkog jezika.
Iako nam se čini da rad u nastavi nije baš tako popularan, čini se da to ipak nije baš tako, a to potvrđuju i sami studenti kojima je upravo nastava smjer u kojem se vide u budućnosti. Ipak, da učenici nisu motivirani za ovaj jezik studenti uspiju vidjeti još na praksi, stoga i ne čudi što rad u nastavi nije prvi izbor mnogih.
Ja se vidim u nastavi, uvijek sam se vidjela u školi, to me ispunjava i volim to, pogotovo rad s djecom. Sad smo imali praksu, dosta im je naporno, broj zainteresiranih učenika pada, pogotovo što je izborni predmet, mi se uvijek trudimo da bude zanimljivije, interaktivno, puno vježbe i zavole na kraju, istaknula je za HRT studentica germanistike s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Ivana Špoljar.
OZNAKE:
IZVOR:
HRT