U realizaciju „Zelenog paviljona” uključene sirovine šuma fakulteta; projekt djelomično otvara vrata studentima – otkrivaju dekan i bivši prorektor
Bojan Baletić, bivši prorektor za prostorni razvoj i međuinstitucionalnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu, i Tibor Pentek, dekan Šumarskoga fakulteta, otkrili su detalje projekta Zeleni paviljon.
Bojan Baletić, bivši prorektor za prostorni razvoj i međuinstitucionalnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu, i Tibor Pentek, dekan Šumarskoga fakulteta, otkrili su detalje projekta Zeleni paviljon.
Da studenti Agronomskoga i Šumarskoga fakulteta u Zagrebu od 1. listopada 2019. godine dobivaju novi restoran i prostor za studentske aktivnosti nije nova vijest, ali kako je izgledao te koliko je trajao proces realiziranja Zelenoga paviljona, otkrio nam je Bojan Baletić, bivši prorektor za prostorni razvoj i međuinstitucionalnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu, a što je sve u stvari od planiranoga i ostvareno, rekao je prof. dr. sc. Tibor Pentek, dekan Šumarskoga fakulteta.
Naime, vijest koja je ovih dana donijela veselje među studentima spomenutih fakulteta nešto je što se pokušava realizirati već deset godina.
– Godine 2007. ili 2008. Agronomski i Šumarski fakulteti uputili su zahtjev Rektoratu za financijsku pomoć u uređenju postojećeg studentskog restorana. Studentski restoran nalazio se u podrumu stare zgrade Fakulteta. Pregledom prostora bilo je jasno da on prostorno ne zadovoljava potrebe suvremenog restorana. Osim toga, paradoksalno je bilo to da su Agronomski i Šumarski fakultet locirani u prostoru koji je integralni dio Maksimirske park šume, a da se restoran, glavno društveno žarište svakog kampusa, nalazi u podrumskom prostoru. Kao prorektor za prostorni razvoj, koji se bavio razvojem kampusa i sveučilišnih sadržaja, predložio sam dekanima da razmotrimo gradnju novog restorana, koji bi bio fokus njihovog maksimirskog kampusa koji okuplja 3500 studenata i nastavnika. Financije za to bi se osigurale kroz sveučilišni kredit. – izjavio je prof. dr. sc. Baletić.
Nakon toga trebalo je otprilike godinu dana kako bi se pronašla adekvatna lokacija za restoran, što je na kraju postala lokacija između fakultetskih paviljona na kojoj su bili nekakvi vrtovi i pokušališta te jedan privremeni objekt, otkriva prof. dr. sc. Baletić. Osim prvotno planiranog studentskog restorana dekan Agronomskog fakulteta, prof. dr. sc. Davor Romić, i prodekan Šumarskog fakulteta, prof. dr. sc. Milan Oršanić, predložili su da u drugu fazu gradnje uđe dvorana sa 100 mjesta, koju će od listopada studenti moći koristiti, a osim toga i uredi za studentske organizacije te smještajni kapacitet za desetak gostiju. Arhitekt Damir Ivšić, stručnjak za projektiranje studentskih sadržaja, napravio je program za restoran te je na arhitektonskom natječaju izabran prijedlog arhitektonskog ureda 3LHD. Predloženo rješenje imalo je naziv Zeleni paviljon.
Ono što je zanimljivo u spomenutome projektu činjenica je da su u njega trebali biti uključeni studenti i profesori ovih dvaju fakulteta te da su se u samome procesu izgradnje trebali koristiti drveni materijali šuma Šumarskoga fakulteta. Drvene kuće na krovu restorana trebale su, također, biti izrađene kao projekt suradnje ureda 3LHD, Šumarskog i Arhitektonskog fakulteta. Akademske godine 2014/15. grupa studenata Arhitektonskog fakulteta radila je projekt drvenih kuća pod mentorstvom nastavnika i arhitekta Saše Begovića iz ureda 3LHD. Projekti su izloženi na Agronomskom i Šumarskom fakultetu. Ovakvim pristupom želja je bila aktivirati znanja i kreativnost nastavnika i studenata u gradnji objekta koji će im služiti. U tim projektima sudjelovali bi i nastavnici i studenti više različitih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zeleni paviljon trebao je biti reprezentant mogućnosti sveobuhvatnog Sveučilišta, iznosi prof. dr. sc. Baletić.
S obzirom na to da je cijelo vrijeme riječ o tome kako je trebao izgledati cijeli proces realizacije Zelenog paviljona te kako je on trebao uključiti studente i produkte njihova rada, odnosno i sve ono što sami fakulteti posjeduju i proizvode, što nije tako čest slučaj u projektima koji podrazumijevaju napredak studentskih prostora, ili bar ne u tolikoj mjeri, zanimalo nas je što je na kraju od svega provedeno u djelo. Hoće li biti realizirana ideja jelovnika s ponudom hrane koja je proizvedena lokalno, hoće li postojati drvene kućice i hoće li se uopće koristiti materijal dobiven iz navedenih šuma, otkrio nam je dekan Šumarskog fakulteta.
– Dio interijera Zelenog paviljona uređuje se od drvne sirovine iz šuma nastavno-pokusnih šumskih objekata Šumarskog fakulteta. Pri realizaciji II, a posebno III. faze projekta Zeleni paviljon (drvene kućice), također se očekuje uporaba drvne sirovine iz fakultetskih šuma Šumarskog fakulteta, kao i daljnja angažiranost studenata Šumarskog i Arhitektonskog fakulteta na samome projektu. Stabla posađena oko Zelenog paviljona su iz rasadnika, odnosno Šumskog vrta Šumarskog fakulteta. I dalje podržavamo ideju da se na jelovniku Studentskog restorana, naravno sve u suglasju s važećom zakonskom regulativom, nađu namirnice iz nastavno-pokusnih šumskih objekata (lovišta) Šumarskog fakulteta i pokušališta Agronomskog fakulteta.
Određene faze projekta svoju će realizaciju morati pričekati sukladno raspoloživim financijskim sredstvima dobivenima iz proračuna Ministarstva znanosti. To se odnosi na II. i III. fazu Zelenog paviljona, odnosno na prostorije za studente (predavaonica, prostori za podružnice studentskog zbora Agronomskog i Šumarskog fakulteta, prostori za studentske udruge obaju fakulteta i ostali studentski prostori) koje su još u roh-bau fazi te na smještajne kapacitete u obliku drvenih kućica na krovu. S druge strane, studenti se ne moraju brinuti da će ostati gladni jer bi prva faza realizacije projekta trebala biti završena kao što je i planirano.
– Početkom rujna trebao bi iznova biti izvršen tehnički pregled te provjereno jesu li otklonjeni nedostaci i nesukladnosti utvrđene tijekom tehničkog pregleda u srpnju. Kompletan projekt Zeleni paviljon nije zamišljen samo kao studentski restoran, već kao višefunkcionalni prostor za studente Sveučilišta u Zagrebu. Napominjemo da je Zeleni paviljon izgrađen na zemljištu koje je u vlasništvu Agronomskog i Šumarskog fakulteta, a oba su fakulteta osim zemljišta u realizaciju predmetnog projekta uložila i značajna vlastita (neproračunska) financijska sredstva.
