Svjetski savez mladih nudi smjernice za sprečavanje kontinuiranog iseljavanja
Kontinuirani odlazak mladih ljudi iz države jedan je od gorućih problema današnjice. Donosimo vam najvažnije zaključke konferencije "Ostati u Hrvatskoj: kako i zašto?"
Kontinuirani odlazak mladih ljudi iz države jedan je od gorućih problema današnjice. Donosimo vam najvažnije zaključke konferencije "Ostati u Hrvatskoj: kako i zašto?"
Završena je konferencija Ostati u Hrvatskoj: kako i zašto? U organizaciji Svjetskog saveza mladih Hrvatska ove godine održala se u Zagrebu od 7. do 10. studenog pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović. Cilj Konferencije bio je susret mladih s donositeljima odluka, predstavnicima akademske zajednice i civilnog društva kako bi raspravljali o gorućim pitanjima hrvatskoga društva te predložili smjernice za njihovo rješavanje.
U Svjetskom savezu mladih Hrvatska nastoje uočiti i svojim projektima pokušati odgovoriti na aktualne društvene probleme koji dotiču mlade. Prepoznaju da je trenutno jedan od najvažnijih problema kontinuirani odlazak mladih ljudi iz Hrvatske u potrazi za boljim životnim uvjetima, prije svega stabilnim i dobro plaćenim poslom. Zbog toga žele podići svijest o problemu iseljavanja mladih i pomoći u njegovu rješavanju.
Prvoga dana tema okrugloga stola na kojem su sudjelovali ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić, demografi dr. sc. Stjepan Šterc i dr. sc. Ivan Čipin te predstavnik HGK Davorko Vidović bila je Demografska obnova – temelj napretka Hrvatske. Govornici su se složili kako prioritet Ministarstvu treba biti obiteljska politika koju treba donijeti na rok od najmanje 10 godina, pri čemu je uloga poslodavaca ključna.
Drugoga je dana održana debata Prognana kultura: budućnost kulture u Hrvatskoj. Sudjelovali su dr. sc. Dea Vidović iz zaklade Kultura nova te mag. art. Zoran Šimunović. Zaključeno je da ne postoji cjelovita kulturna politika te da se u skladu s problemima detektiranima u nacionalnom planu za mlade treba više posvetiti provođenju istraživanja i edukaciji u kulturnoj domeni. No unatoč tome što se kulturu pokušava gledati kroz ekonomske aspekte, zaključeno je da ju treba braniti jer proizvodi osjećaje, jača nas kao pojedince, gradi naše dostojanstvo i čini nas sigurnijim u okrutnom društvu. Kultura ne treba ostvariti što joj zadajemo; kultura treba nama da bismo to ostvarili.
Trećega se dana raspravljalo na temu Mladi u svijetu odraslih – izazovi mentalnog zdravlja. Na okruglom stolu sudjelovali su dr. sc. Ivana Pavić Šimetin kao predstavnica Ministarstva zdravstva, Robert Torre, dr. med. i spec. psihijatar, mag. psych. Ivana Babić Buljan te mag. phil. Marina Katinić. Zaključeno je kako je dobna skupina od 18 do 30 godina rizična. Unutar iste zbog nerješavanja egzistencijalnih pitanja, ekonomske situacije i drugih društvenih čimbenika, mladi čovjek postaje psihijatrijski slučaj. Kao rješenje nameće se nužnost promjena unutar sustava, odnosno multisektorski pristup kako bi se osigurala dodatna stručna pomoć koja će moći odgovoriti na potrebe mladih. Dužnost je cijeloga društva pružiti im podršku.
Zadnjega je dana Konferencije održan okrugli stol na temu Usklađivanje obrazovnog sustava s tržištem rada. Sudjelovali su Ivana Puljiz, savjetnica ministra znanosti i obrazovanja, prof. dr. sc. Alka Obadić, profesorica na Ekonomskom fakultetu, Darko Oračić iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mladi poduzetnik Mate Mijić, vlasnik Prime j.d.o.o. Cilj je bio potaknuti mlade na izabiranje zapošljivih zanimanja pri izboru studija te ih osvijestiti o težoj mogućnosti zapošljavanja pri izboru suficitarnih zanimanja. Postotak nezaposlenosti mladih koji pripadaju visokom stupnju obrazovanja i dalje je nizak, a postotak NEET populacije u Hrvatskoj raste te trenutno iznosi 19 posto.
Mladima je upućen poziv da promijene mentalni sklop razmišljanja karakterističan za razdoblje socijalizma. Naime, besplatno obrazovanje privilegija je darovana mladima u Hrvatskoj, stoga se i sami moraju pokrenuti, a ne živjeti u očekivanju da im se sve servira. Tržište rada je europsko i, osim stečenih kompetencija po završetku studija, mladi moraju biti svjesni potrebe cjeloživotnog usavršavanja i težiti izvrsnosti. Aktivno djelovanje mladih u društvu uz rad i konkretne mjere koje donosi obrazovna politika rješenja su koja je donio posljednji dan Konferencije.
