Sveučilište u Zagrebu: značajno je povećan angažman nastavnika u nastavi na daljinu

Provedeno je istraživanje o provedbi nastave na daljinu na Sveučilištu u Zagrebu. U priopćenju s potpisom rektora Damira Borasa stoji da se anketama željelo utvrditi aktualno stanje nastave iz perspektive prodekana i studenata, analizirati prednosti i nedostatke te na temelju analize dobivenih podataka adekvatno odgovoriti na potrebe nastavnika i studenata. Dobivene rezultate sa zaključcima prenosimo u nastavku.

Internetskim anketama, koje su bile otvorene od 16. do 20. travnja za prodekane, odnosno od 17. do 21. travnja 2020. za studente, pristupilo je 3067 studenata te prodekani fakulteta i jednog sveučilišnog studija (35). Analiza obiju anketa obuhvaća: organizaciju i spremnost izvođenja nastave na daljinu, tehničke preduvjete te vrednovanje nastavnog procesa. Anketiranima je zaključno omogućeno u pitanjima otvorenog tipa iznijeti prednosti i nedostatke, prijedloge i napomene vezane uz nastavu na daljinu.

Organizacija nastave na daljinu

U organizaciji nastave na daljinu postoje razlike među fakultetima/akademijama u spremnosti na ovakvu vrstu nastave, ali i u mogućnosti uspostave s obzirom na specifičnosti, područje i način provedbe. To se prvenstveno odnosi na umjetničke akademije i na fakultete na kojima se provode pretkliničke i kliničke, laboratorijske i terenske vježbe. Razlike su uočljive te ovise i o studijskom programu i o određenom predmetu, ali i o veličini nastavnih grupa. O načinu organizacije nastave na daljinu na sastavnicama 80% prodekana odgovorilo je da se nastava odvija sustavno, uz preporuku uprave da se koristi određena platforma, alat za videokonferenciju ili način za komunikaciju sa studentima. Njih 20% navelo je da svaki nastavnik koristi individualno odabrane komunikacijske alate, odnosno da je nastava organizirana individualno.

Kako su studenti ocijenili (ocjenama od 1 do 5) zadovoljstvo organizacijom nastave vidi se na sljedećem grafičkom prikazu:
 

Da su svi potrebni nastavni materijali u potpunosti dostupni studentima tvrdi 85,7% prodekana. Ujedno njih 74,3% navodi da knjižnice njihovih sastavnica omogućuju takav pristup, a 22,9% da takva mogućnost ne postoji. Također i dio studenata ukazuje kako nema dostupnu svu potrebnu literaturu i kako neke knjižnice nisu omogućile pristup građi.

Prodekani su se izjasnili na koliko se predmeta na njihovoj sastavnici odvija nastava na daljinu: 74,3% prodekana procijenilo je da se nastava na daljinu odvija na svim predmetima, njih 22,9% da se nastava na daljinu odvija na 75% predmeta, dok je 2,8% prodekana procijenilo da se nastava na daljinu odvija na 50% predmeta. Jednako kao i za procjenu prodekana, prenosimo i procjenu studenata na koliko se predmeta odvija nastava na daljinu: svi (46,6%), većina (33,6%), neki (19,1%) i niti jedan (0,7%): 

U studentskim komentarima pronalaze se primjedbe na nejasan raspored i preklapanje pojedinih predavanja, a kritika studenata usmjerena je i na veliku količinu zadaća koje dobivaju istovremeno za više predmeta, što se nepovoljno odražava na vrijeme učenja i pripremu ispita. Rezultati ankete također pokazuju neusklađenost zahtjeva prema studentima unutar studijskog programa i nastavne godine što rezultira preopterećenošću.

Povećano opterećenje nastavnika

U odnosu na klasično odvijanje nastave čak 71,4% nastavnika smatra da je potrebno uložiti do 50% više pripreme.

Praktična nastava

Unatoč ograničenjima na fakultetima se i dalje provode praktični oblici nastave. Prema izjavama 67,8% studenata na njihovim fakultetima/akademijama taj se oblik nastave provodi u potpunosti ili djelomično, što je vidljivo i na sljedećem grafičkom prikazu. Sa Sveučilišta napominju, a to navode i studenti i prodekani, da je za neke nastavne predmete nemoguće adekvatno organizirati nastavu na daljinu, što se uglavnom odnosi na umjetničke akademije, biomedicinsko područje, laboratorijsku izvedbu nastave.



Provjera znanja

Ankete pokazuju da se u ovom razdoblju provodi i provjera znanja, pisano i usmeno: provode se ispiti, kolokviji, kao i provjera u sklopu vježbi i seminara. Plan provođenja provjere znanja, ispita i kolokvija na nekim se fakultetima/akademijama promijenio jer je zbog novonastalih okolnosti došlo do određene neinformiranosti studenata. Njih čak 56,1% navodi kako nije upoznato s planom provedbe provjere znanja, 32,6% je upoznato, a ostali kažu kako su za neke predmete upoznati, a za neke ne.

Prilagodba nastave za studente s poteškoćama

Prodekani su se referirali i na način organizacije nastave na daljinu za studente koji zbog bolesti, oštećenja ili poremećaja imaju stalne, privremene ili povremene teškoće u realizaciji svakodnevnih akademskih obveza. Uvidom u komentare vidljivo je da predmetni nastavnici prilagođavaju nastavu, predviđene su prilagodbe po predmetima, a nastavni materijali digitalno se prilagođavaju u izravnom dogovoru sa studentom ili se po potrebi šalju poštom na osobne adrese studenata. Podrška im je osigurana i unutar programske podrške i tehničkih uvjeta koji se koriste u sustavu nastave na daljinu.

O prednostima i nedostacima nastave na daljinu

Obje skupine ispitanika imale su mogućnosti u otvorenom tipu pitanja navesti prednosti i nedostatke izvođenja nastave na daljinu kao i dodatne napomene i prijedloge. Provođenje nastave na daljinu u ovim izvanrednim okolnostima pokazalo je da se određeni oblici nastave mogu i u budućnosti uspješno provoditi na daljinu, posebice oni u koje su implementirani dodatni interaktivni sadržaji i osuvremenjen proces poučavanja. Studenti preferiraju sinkrone aktivnosti (npr. audio i videokonferencije), uz dodatna objašnjenja, dok im je kroz asinkrone omogućena veća sloboda u organizaciji vremena. Većina njih ipak ističe da nastava na daljinu ne može zamijeniti klasični oblik nastave.

Nedostatci provođenja nastave na daljinu ogledaju se prvenstveno u problemima i ograničenjima tehničke i organizacijske prirode: brzina i dostupnost kvalitetne internetske veze u kućnim uvjetima, što je kod nekih još pojačano posljedicom potresa, nespremnosti nekih nastavnika i studenata za korištenje dostupnih informacijsko-komunikacijskih alata. Nemogućnost ostvarivanja praktičnih ishoda učenja tj. provedbe pretkliničke, kliničke, praktične i laboratorijske nastave vezane uz specifičnu laboratorijsku opremu i licenciranu programsku podršku te stručne prakse, terenskih vježbi također je jedan od nedostataka. Nastavnici ističu dodatno opterećenje za pripremu nastave, a studenti za izvršavanje zadataka i usklađivanje s drugim obavezama te učenje za ispite. Studenti prepoznaju pristupačnost većine nastavnika i njihov dodatni angažman u izvođenju nastave, ali u nekim slučajevima ukazuju na poteškoće u uspostavi komunikacije kao i nedostatno razumijevanje za uvjete u kojima žive i studiraju. S druge strane poteškoće se javljaju i u angažmanu studenata jer se, unatoč trudu nastavnika, samo od dijela studenata dobiva povratna informacija.

Zaključak

Nastava na daljinu odvija se u izvanrednim okolnostima pa treba iskoristiti sve prednosti, a pokušati umanjiti nedostatke. Na tom putu, navode sa Sveučilišta, pomaže im Centar za e-učenje Sveučilišnog računskog centra, koji uspješno odgovara na sve izazove. Rezultati anketa nedvojbeno pokazuju da provedba nastave na daljinu zahtijeva značajno povećan angažman nastavnika, a i da sam proces prilagodbe drugačijem nastavnom procesu zahtijeva dodatno vrijeme, organizaciju i kontinuirano usavršavanje nastavnika. Prikupljeni podaci omogućit će upravama sastavnica i Sveučilištu planiranje i poduzimanje mjera koje vode daljnjem unaprjeđenju kvalitete nastave na daljinu i pomažu u promišljanju prilagodbe vrednovanja ishoda učenja te napredovanja studenata tijekom studija.