Studentska pravobraniteljica – prava povrijeđena kod 46 posto studenata, oni ne poduzimaju ništa
Ana Nera Horvat, trenutna pravobraniteljica Sveučilišta u Zagrebu, otkriva kako se studenti mogu aktivno koristiti ovom institucijom te donosi detalje o najčešćim problemima i situacijama u kojima pravobranitelj može pomoći.
Ana Nera Horvat, trenutna pravobraniteljica Sveučilišta u Zagrebu, otkriva kako se studenti mogu aktivno koristiti ovom institucijom te donosi detalje o najčešćim problemima i situacijama u kojima pravobranitelj može pomoći.
Zadaća studentskog pravobranitelja je zaštita studentskih interesa i prava unutar akademske zajednice, no mnogi studenti njihovu pomoć rijetko zatraže. Bilo da je u pitanju manjak znanja o radu pravobranitelja ili samim studentskim pravima, statistike pokazuje da je 46 posto studenata u jednom trenu osjetilo da su im studentska prava povrijeđena, ali nisu ništa poduzeli u vezi toga.
Sveučilište u Zagrebu navodi kako studentski pravobranitelj ima niz ovlasti i dužnosti. Prima pritužbe studenata o njihovim pravima i raspravlja o njima s nadležnim tijelima Sveučilišta, savjetuje ih o ostvarivanju prava te može sudjelovati u stegovnim postupcima radi zaštite njihovih interesa. Također, raspravlja o pitanjima ostvarivanja prava studenata te redovito podnosi izvješća o svom radu. Po potrebi saziva i predsjedava zajedničkim sjednicama s pravobraniteljima svih sastavnica kako bi se uskladilo djelovanje na Sveučilištu te obavlja druge poslove od interesa za ostvarivanje prava studenata.
Detaljnije o svojoj zadači i samim upitima studenata ispričala nam je trenutna pravobraniteljica Sveučilišta u Zagrebu, Ana Nera Horvat.
Koji su najčešći problemi s kojima Vam se studenti obraćaju? Također, koliko često dobivate upite koji zapravo nisu u Vašoj nadležnosti?
Mogu reći da je prva polovina mandata protekla bez većih problema i udara na studentska prava te su zapravo najčešći upiti bili generički – vezani uz informiranje o pravu na rad preko Student servisa i pravu na upis paralelnog studija, dakle informativne naravi bez povrede prava. Do sada sam dobila dva upita izvan moje nadležnosti; jedan koji je zapravo bio upućen Pravobranitelju za djecu kojemu sam isti i proslijedila te pritužba na uvjete izvođenja nastave tjelesnog.
Koje su konkretne akademske situacije u kojima bi studenti trebali kontaktirati Studentskog pravobranitelja radi zaštite svojih prava?
Iako su situacije koje se pojavljuju dosta individualne, primjeri u kojima se studenti mogu javiti bi bili izricanje disciplinske mjere unutar studentskih domova za koje smatraju da su bile neopravdane, sumnje za plagiranje koje su neopravdane, nekorektan odnos unutar akademske zajednice (nasilje ili diskriminacija) i naravno, sve vezano uz informiranje o studentskim pravima!
Možete li navesti nekoliko primjera situacija u kojima Studentski pravobranitelj nije nadležan intervenirati?
Studentski pravobranitelj nije nadležan za pitanja administrativno-tehničke prirode te za generičke pritužbe studenata što bi bile, primjerice, pritužbe na broj rokova, uvođenje dekanskog roka, uvjeti provedbe nastave.
Kako se Studentski pravobranitelj može angažirati u stegovnim postupcima protiv studenata radi zaštite njihovih prava?
Kako pravobranitelji nemaju ovlasti zastupati studente pred nadležnim tijelima, njihova pomoć je savjetodavna, a ponekad i psihološka. Savjetodavna je u smislu da će objasniti studentima za što ih se tereti te koje su posljedice, a psihološka jer je studentima ponekad lakše razgovarati i povjeriti se nekome tko je približno njihove dobi – posebno kada je prijava nasilja u pitanju.
Koje bi konkretne korake studenti trebali poduzeti kada se susretnu s problemima u akademskim odnosima, te koje bi korake trebali poduzeti prije nego što se obrate Studentskom pravobranitelju? Postoji li obrazac ili smjernice koje studenti trebaju slijediti prilikom podnošenja pritužbi Studentskom pravobranitelju?
S obzirom na to da je jedna od zadaća Pravobranitelja i informiranje studenata o njihovim pravima, korisno je da se studenti, ako imaju sumnje da je povrijeđeno njihovo pravo te ga žele zaštiti, svakako jave pravobranitelju. Pravobranitelj ih može savjetovati kako postupati dalje ili može kontaktirati odgovorno tijelo tražeći objašnjenje dopisom ili sastankom uživo.
To je zapravo način na koji surađujemo s tijelima Sveučilišta, neprestanom komunikacijom, sastancima i objašnjenjima. Ne postoji nikakav obrazac i forma kako sastaviti pritužbu pravobranitelju, no na inicijativu kolegice iz SZSZG-u (Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu), sastavit ćemo obrasce za žalbe kako bi pomogle studentima da što jasnije i argumentiranije iznesu svoju pritužbu pred nadležno tijelo jer pravobranitelj ipak nema ovlasti zastupanja studenata pred tijelima.
Za kraj, što biste poručili studentima koji se suočavaju s problemima u akademskim odnosima i pravima, te kako bi ih potaknuli da se aktivno koriste institucijom Studentskog pravobranitelja radi zaštite svojih interesa?
Koliko sam sretna dosadašnjom mirnoćom mandata, toliko me ona i plaši jer se bojim da studenti ne reagiraju na povrede. Apeliram na sve studente da se u bilo kojoj dilemi, odnosno jesu li im ili nisu povrijeđena prava, jave. Bolje je da se radi o situaciji za koju nisam nadležna nego da pravi problem prođe ispod radara.
Ako osjetite da su vaša studentska prava povrijeđena, pritužbu možete poslati na pravobranitelj.unizg@gmail.com. Potrebno je navesti ime i prezime, broj mobitela, studij i godinu studija te opis pritužbe.
