LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Tjelesna aktivnost

Stručnjaci s KIF-a poručuju: Redovna aktivnost djece povratkom u školu izuzetno je važna

Podaci pokazuju da je u Hrvatskoj prije pandemije bilo 20% nedovoljno aktivne djece i čak 80% nedovoljno aktivnih adolescenata.

Podaci pokazuju da je u Hrvatskoj prije pandemije bilo 20% nedovoljno aktivne djece i čak 80% nedovoljno aktivnih adolescenata.

Povratkom u školske klupe i završetkom bezbrižnog odmora, redovna tjelesna aktivnost djece dolazi u prvi plan, a o tome projekt Aktivna Hrvatska i Kineziološki fakultet iz Zagreba savjetuju roditelje.

– Tjelesna aktivnost je dobra  za svakoga, ali je osobito važna za djecu. Ona omogućuje zdrav rast i razvoj, održavanje zdrave tjelesne težine te smanjuje rizik od bolesti poput dijabetesa i srčanožilnih bolesti. Redovito vježbanje kod djece utječe na jačanje kostiju i mišića, poboljšava ravnotežu i koordinaciju, ali ima i mentalne dobrobiti. Istraživanja pokazuju da tjelesna aktivnost djecu, čak više nego odrasle, štiti od depresije i anksioznosti! – ističe doc.dr.sc. Sanja Šalaj s KIF-a.

 Svjetska zdravstvena organizacija preporuča 180 minuta tjelesne aktivnosti dnevno za djecu do 5 godina te 60 minuta dnevno za stariju djecu. Osim toga, preporuča se i ograničavanje vremena koje djeca provode pred ekranima na 120 minuta dnevno. Već i prije pandemije nismo bili zadovoljni s time koliko su naša djeca aktivna i koliko vremena provode pred ekranima.

Podaci pokazuju da je u Hrvatskoj prije pandemije bilo 20% nedovoljno aktivne djece i čak 80% nedovoljno aktivnih adolescenata. Ovo razdoblje većeg ili manjeg ograničavanja kretanja koje je iza nas možemo smatrati ekstremnim sjedilačkim ponašanjem koje je samo pogoršalo već postojeći problem.

– O redovitoj tjelesnoj aktivnosti djece, kao i o drugim segmentima zdravlja, brinu roditelji. Roditeljima mogu preporučiti da uključe djecu u sportske klubove u kojima će s njima raditi kvalificirani kadrovi, da prate trajanje tjelesne aktivnosti (kroz minute ili korake u danu) i organiziraju zajedničke obiteljske šetnje, planinarenja ili vožnje biciklom, da provode vrijeme na otvorenom. Putem sata ili mobitela provjerite napravi li vaše dijete više od 14000 koraka u danu, svaki dan? – ističe Sanja Šalaj, voditeljica Laboratorija za motorički razvoj, te dodaje – U razdoblju koje slijedi treba ozbiljno sagledati posljedice koje je ograničavanje kretanja ostavilo. U tom smislu važnu ulogu u osiguravanju redovitosti tjelesne aktivnosti (osim roditelja) imat će škole, školski i sportski klubovi i lokalna zajednica. Također, djecu treba osvijestiti o važnosti kretanja i štetnosti sjedenja pred ekranima!

FOTO: PIXABAY