Savez europskih sveučilišta UNIC osigurao nastavak financiranja tijekom sljedeće četiri godine
U svome prvom razdoblju djelovanja, Savez UNIC razvio je različite aktivnosti za europske studente, istraživače, sveučilišne djelatnike i građane. Između ostaloga, omogućio je povećanu mobilnost putem hibridnih kampusa, pokrenuti su novi kolegiji i zajednički program diplomskoga studija Preoblikovanje postindustrijskoga grada, te je uspostavljen fond za početno financiranje angažiranih istraživanja koji je usmjeren na kolaborativne istraživačke projekte. Također, stvorene su i tzv. zajednice prakse te je na raspolaganje stavljen otvoreni repozitorij slučajeva u okviru velikoga projekta Gradskih laboratorija, koji stvaraju prilike za razmjenu znanja između sveučilišta i gradova u kojima se ona nalaze.
U svome prvom razdoblju djelovanja, Savez UNIC razvio je različite aktivnosti za europske studente, istraživače, sveučilišne djelatnike i građane. Između ostaloga, omogućio je povećanu mobilnost putem hibridnih kampusa, pokrenuti su novi kolegiji i zajednički program diplomskoga studija Preoblikovanje postindustrijskoga grada, te je uspostavljen fond za početno financiranje angažiranih istraživanja koji je usmjeren na kolaborativne istraživačke projekte. Također, stvorene su i tzv. zajednice prakse te je na raspolaganje stavljen otvoreni repozitorij slučajeva u okviru velikoga projekta Gradskih laboratorija, koji stvaraju prilike za razmjenu znanja između sveučilišta i gradova u kojima se ona nalaze.
Savez Europsko sveučilište gradova u postindustrijskoj tranziciji – UNIC, kojega je član Sveučilište u Zagrebu, osiguralo je financijsku potporu Europske komisije tijekom sljedeće četiri godine na temelju uspješne prijave na poziv u sklopu programa Erasmus+ za inicijativu Europska sveučilišta za 2023. Time je osigurana provedba aktivnosti definiranih u Izjavi o misiji '2.0' za savez europskih sveučilišta UNIC koju su rektori deset sveučilišta potpisali 27. siječnja 2023. u Zagrebu.
Savez europskih sveučilišta UNIC okuplja 10 partnera diljem Europe koji zajednički provode aktivnosti usmjerene na poticanje razvoja znanja. Međusobna suradnja, inovacije i uključivost za društveni utjecaj i napredak glavne su odrednice Saveza koji, uz Sveučilište u Zagrebu, čine: Sveučilište Deusto u Bilbau (Španjolska), Sveučilište Ruhr u Bochumu (Njemačka), Sveučilište u Corku (Irska), Sveučilište Koç u Istanbulu (Turska), Sveučilište u Liègeu (Belgija), Sveučilište u Ouluu (Finska), Erasmus sveučilište u Rotterdamu (Nizozemska), Sveučilište u Lodzu (Poljska), Sveučilište u Malmöu (Švedska).
Nova faza aktivnosti UNIC saveza započet će u listopadu 2023., a obuhvatit će inicijative koje su definirane u dokumentu iz siječnja.
Između ostaloga, na UNIC-ov diplomski studij Preoblikovanje postindustrijskoga grada (engl. Redesigning the Post-Industrial City) upisat će se prva generacija studenata u jesen 2023. Riječ je o studijskom programu kojemu je cilj obrazovati sljedeću generaciju stručnjaka za urbanizam s vještinama i znanjem potrebnima u 21. stoljeću, a koji su nužni stručnjacima za suočavanje s izazovima i prilikama gradova u tranziciji, posebice u izrazito raznolikim društvima.
S radom će započeti i UNIC-ov Centar za budućnost grada. Riječ je o središnjem mjestu suradnje između općina, sveučilišta i civilnoga društva koje će olakšati njihovu međusobnu komunikaciju o različitim transformativnim inovacijama.
Također, UNIC-ov inovativni hibridni kampus postavit će temelje za još bližu i snažniju suradnju i međusobnu razmjenu aktivnosti između sveučilišta. Riječ je o različitim kombiniranim intenzivnim programima i virtualnim kolegijima namijenjenima široj zajednici studenata, istraživačima i građanima.
Uz to, u okviru Saveza uvest će se novi oblici suradnje, tzv. tematske linije koje će djelovati kao UNIC-ovi „fakulteti“ usmjereni na specifična područja postindustrijske tranzicije kao što su npr. zdravlje i dobrobit, održivost, otpornost i digitalizacija, sigurnost, uključivost, poduzetništvo i umjetnost. Te će nove kolaborativne strukture pozitivno utjecati na UNIC-ove inovacije u obrazovanju, šireći kapacitete za ostvarivanje daljnje međusobne suradnje između članova Saveza.
UNIC je predan izgradnji europskoga sveučilišta budućnosti i sretni smo što će nas u našoj sljedećoj fazi podupirati Europska komisija, izjavio je prof. dr. sc. Peter Scholten, koordinator UNIC saveza.
Istaknuvši kako je snaga toga saveza ponajprije vidljiva u obrazovanju studenata koji su pokretači promjena u budućnosti, profesor Scholten također je naglasio da će Savez u sljedećem razdoblju nastaviti svoj rad na modelu prema kojem „europski gradovi mogu objedinjavati učenje, angažirano istraživanje i inovacije da bi ostvarivali društveni utjecaj“.
Yağmur Kökden, UNIC-ov predstavnik studenata na Sveučilištu Koç u Istanbulu istaknuo je da su „UNIC-ovi studenti uzbuđeni zbog prilika koje im nudi ova nova faza“ te da „UNIC nadilazi praktične aspekte i stvara zajedničku institucionalnu memoriju za buduće naraštaje studenata“.
Od UNIC-ovih inicijativa korist ima gotovo 20 milijuna građana, studenata, nastavnoga osoblja i istraživača u postindustrijskim gradovima diljem Europe.
Od 2020. naš je jedinstveni identitet već osigurao solidne temelje da bi naš zajednički europski savez mogao utjecati na budućnost naših gradova, rekao je prof. dr. sc. Ed Brinksma, predsjednik Sveučilišta Erasmus u Rotterdamu.
Radujemo se produbljivanju UNIC-ova rada kao istinskoga partnerstva studenata, nastavnika i građana. Naša međusobna suradnja omogućuje zajedničko stvaranje znanja s kojim ćemo se uhvatiti u koštac s glavnim tranzicijama koje će definirati budućnost Europe, istaknuo je profesor Brinksma.
U svome prvom razdoblju djelovanja, Savez UNIC razvio je različite aktivnosti za europske studente, istraživače, sveučilišne djelatnike i građane. Između ostaloga, omogućio je povećanu mobilnost putem hibridnih kampusa, pokrenuti su novi kolegiji i zajednički program diplomskoga studija Preoblikovanje postindustrijskoga grada, te je uspostavljen fond za početno financiranje angažiranih istraživanja koji je usmjeren na kolaborativne istraživačke projekte. Također, stvorene su i tzv. zajednice prakse te je na raspolaganje stavljen otvoreni repozitorij slučajeva u okviru velikoga projekta Gradskih laboratorija, koji stvaraju prilike za razmjenu znanja između sveučilišta i gradova u kojima se ona nalaze.
