Projekt „Električni auto”
Matej Beljo, mag. ing. elektrotehnike, prošle je godine diplomskim radom sudjelovao na projektu „Električni auto“, a za Studentski.hr otkrio je koji su ciljevi i svrha projekta te koje su prednosti i nedostaci električnog auta s obzirom na klasične automobile.
Matej Beljo, mag. ing. elektrotehnike, prošle je godine diplomskim radom sudjelovao na projektu „Električni auto“, a za Studentski.hr otkrio je koji su ciljevi i svrha projekta te koje su prednosti i nedostaci električnog auta s obzirom na klasične automobile.
Matej Beljo, mag. ing. elektrotehnike, prošle je godine svojim diplomskim radom sudjelovao u projektu „Električni auto“ na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER). Nakon dugogodišnjeg planiranja, projekt „Električni auto“ zaživio je pod vodstvom prof. dr. sc. Maria Vražića i šačice studenata koji su se u to vrijeme našli na studiju na Zavodu za elektrostrojarstvo i automatizaciju. Koji su ciljevi i svrha ovog projekta te kakvi su planovi za budućnost, za Studentski.hr otkrit će Matej Beljo.
Kažete da je glavna svrha projekta edukativna. Možete li nam bolje pojasniti na što se to točno odnosi?
Glavna svrha u početku bila je da auto proradi i bude u voznom stanju :) Na tome je radio profesor s par studenata. Paralelno s tim su ostali studenti kroz svoje diplomske i završne radove, dakle, u edukativne svrhe, iz dana u dan upotpunjavali projekt.
Koji su glavni ciljevi projekta?
Glavni cilj projekta bio je dobiti funkcionalan električni auto koji bi ujedno bio i mobilna mjerna stanica za sve mjerljive parametre, počevši od potrošnje tijekom vožnje do sveukupne korisnosti elektromehaničkog sustava u vozilu. Električni auto nastao je preradom Opel Kadetta C iz 1978. godine, tako što je motor s unutarnjim izgaranjem s popratnim sustavom zamijenjen elektromotornim pogonom. Zatim, cilj je i implementirati sustave standardne u autoindustriji, kao što je primjerice CAN komunikacijski sustav.
Tko sve sudjeluje u projektu? Sudjeluju li studenti, profesori i drugi?
Projekt vodi prof. dr. sc. Mario Vražić, profesor na Zavodu za elektrostrojarstvo i automatizaciju Fakulteta elektrotehnike i računarstva, a sudjeluju studenti FER-a kojima je on mentor. Naravno, u nekim dijelovima potporu pružaju i ostali profesori i asistenti, na zavodu, ali i izvan njega, stručni za određena potrebna područja, kao i tehnička podrška svih mogućih proizvođača čije komponente koristimo.
Tko financira projekt?
Projekt financira profesor Vražić samostalno. Mi studenti smo njegova intelektualna, katkad i fizička radna snaga :)
Koje su prednosti i nedostaci električnog auta u usporedbi s klasičnim automobilima?
Glavna prednost električnog auta u odnosu na benzinski je niska cijena energenta koji ga pokreće – električne struje, odnosno jeftina (skoro pa i besplatna) vožnja. Ako se auto puni po noći, dakle, po jeftinijoj tarifi, potrošnja mu se svodi na nekih 7 kn na 100 km, što bi kod benzinskog auta bio ekvivalent od manje od litre na 100 km. Također, buka je minimalna i nema CO2 emisije (bar ne direktne, u proizvodnju struje neću ulaziti). U kombinaciji s malom nominalnom snagom motora od 15 KS (zbog velike iskoristivosti) nećete vjerovati koliko je registracija auta bila jeftina :)
No, glavni je problem, što ujedno najviše i koči masovnu uporabu električnih automobila, nedostatak komfora u odnosu na benzinske aute; komfora da ako se isprazni rezervoar/baterija, da se napuni u par minuta i nastavi s vožnjom. Također, domet električnog auta je znatno manji. Oba problema mogu se pripisati najslabijoj karici sustava električnog auta, a to su baterije. Pitanje je koliko se taj problem može pripisati nedovoljnom ulaganju u istraživanje i razvoj baterija zbog dosegnutog tehnološkog maksimuma ili pak namjernom kočenju razvoja baterija naftnih magnata koji bi izgubili milijarde i milijarde masovnom uporabom i serijskom proizvodnjom električnog auta. Time bi i njegova cijena pala, što se navodi kao još jedan nedostatak.
Jeste li se provozali u električnom autu? Kakva su vam iskustva?
Jesam. Tijekom izrade diplomskog rada u više smo se navrata provozali u svrhu testiranja sustava na autu kojeg je moj rad obuhvaćao. Nakon što smo diplomirali, okupili smo se na faksu jednog vikenda i vozali auto po parkiralištu do mile volje. Iskustva: nevjerojatno tiho starta (ništa glasnije od guranja ugašenog auta) te puno brže (dovoljno je krenuti iz 3. brzine). Kako nema ABS-a, nismo htjeli okušavati sreću i krenuti iz niže brzine :)
Tko se sve može uključiti u projekt?
Pa zasad samo studenti profila ESIT na FER-u kojima je prof. Vražić mentor. No, ne isključuje se suradnja sa studentima ostalih profila u budućnosti.
Što se projektom želi postići?
Projektom je predviđeno obavljanje različitih ispitivanja na autu. Najbitnije za našu struku je svakako mjeriti korisnosti segmenata elektromotornog pogona od baterija do kotača.
I za kraj, kakvi su planovi za budućnost?
Planira se upotpuniti sustav monitoringa ugradnjom senzora za mjerenje momenta na osovini, zatim ugradnja savitljivog solarnog panela na krov za punjenje baterija te zamjena sadašnjih baterija većima u svrhu povećanja dometa.
