Prekopiran program za kandidaturu, prekinuta sjednica Vijeća – krizi na FFZG-u nema kraja

Prekidanje sjednice

– Jučerašnja sjednica je prekinuta jer su članovi Vijeća tražili da se sjednica Fakultetskog vijeća održi na jedini mogući način na koji se mora održati – u punom sastavu, bez podjele. Na nestatutarnost takva sazivanja sjednice smo upozorili o. d. dekana i u mejlovima koje smo uputili čim smo dobili poziv za sjednicu u trodijelnom obliku (s razmakom od tjedan dana između prvog i drugog dijela). Međutim, o. d. dekana je izjavio da nije vidio naše mejlove – radi se o mejlovima dvaju kandidata za dekana i nekolicine članova Vijeća. – kaže nam Geld.

– Moram napomenuti da se ne radi o bojkotu 30-ak članova Vijeća kao što je prorektor Šimpraga izjavio Hini pa je tako nažalost i preneseno na mnogim portalima. U srijedu je na sjednici bilo prisutno preko 70 članova Vijeća, a velik dio je nakon prekida sjednice potpisao i urudžbirao zahtjev o sazivanju regularne, jedinstvene sjednice.

– Od obnašatelja dužnosti dekana ni kolegica Geld ni ja, kao dva od tri kandidata (za trećeg ne znam), još nismo dobili obavijest o terminu i načinu održavanja sjednice Fakultetskog vijeća u cjelovitom sastavu. Prema vijestima koje su do mene stigle, obnašatelj je dužnosti rekao da će o sazivanju sjednice razmisliti. Vjerujem da će svoju odluku donijeti čim prije i o njoj pravovremeno obavijestiti ne samo kandidate nego i čitavu fakultetsku zajednicu. Od obnašatelja dužnosti dekana očekujem da svoju dužnost obnaša, sukladno Statutu Sveučilišta u Zagrebu, u duhu partnerstva i uzajamnosti. Partnerstvo znači da se svi članovi akademske zajednice tretiraju kao ravnopravni, da ih se potiče da djeluju na dobrobit svoje zajednice. Uzajamnost znači, prema onoj izreci, ponašaj se prema drugima onako kako želiš da se oni ponašaju prema tebi.

Na Filozofskom je fakultetu trenutačno ključno izgraditi povjerenje i dogovarati se o svemu što činimo – ne smijemo si priuštiti loše odluke, kako zbog naših studenata i nastavnika tako i zbog pandemije. Nastavnici i studenti Filozofskog fakulteta vrlo ozbiljno shvaćaju Kantovu prosvjetiteljsku krilaticu sapere aude. Hrabrost za samostalno i kritičko mišljenje nije izrijekom zapisana u našem statutu, ali ona je razlog zbog kojeg postoje društveno-humanističke znanosti – kao i sve ostale znanosti! Mi ne možemo za radnim stolom raditi na jedan način, a u vijećnici na drugi; mi smo znanstvenici i tragači za istinom 24 sata dnevno, to očekujemo od svojih studenata i to im moramo pokazati primjerom.

Iz ovog proizlazi da je za Filozofski fakultet mogućnost demokratske, otvorene i kritičke rasprave – one u kojoj svatko može reći što misli, svatko ga drugi može čuti, svatko može svakome odgovoriti – da je to ništa manje nego naš osnovni uvjet postojanja. Bez slobode raspravljanja nestaje ono filozofski iz Filozofskog fakulteta. Zato su nastavnici i studenti Filozofskog fakulteta iznimno osjetljivi na svaki oblik ograničavanja slobode mišljenja i izražavanja, na svaki nasilni prekid u komunikaciji, na svaki pokušaj razbijanja fakultetske zajednice. Osobno to doživljavam kao nasrtaj na samu bit onoga čime se bavim po pozivu i po radnom mjestu. Zbog toga nisam pristao na razdvajanje vijeća. Na izvanrednu sjednicu bio sam potpuno spreman; na pitanja svojih kolega, pa i ona nemilosrdno kritična, bio sam potpuno spreman; oblik održavanja sjednice za mene je irelevantan, dokle god je omogućena ozbiljna rasprava, dokle god svi sve čuju i priznaju za ravnopravne misleće subjekte.

– Sukladno odluci Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu, donio sam odluku da se sjednica Fakultetskog vijeća održi u dva dijela zbog poštivanja epidemioloških mjera, a i kako bi kandidati za dekana imali jednake uvjete prilikom izlaganja programa i odgovaranja na pitanja. Skup je dva dana ranije prijavljen Stožeru, od kojega smo dobili uputu da se sjednica održi po propisanim uvjetima za sprječavanje COVID-19, uz zabranu okupljanja više od 50 ljudi. Zato je poziv na današnju sjednicu Vijeća dobila polovica članova Vijeća, no pojavilo ih se više od 30 nepozvanih. Prilikom ulaza u dvoranu, nisu izmjerili temperaturu, niti su ostavili svoje podatke, dakle, bojkotirali su epidemiološke mjere i samu sjednicu. U dvorani se našlo 72 ljudi i nije bilo uvjeta za održavanje skupa po epidemiološkim uvjetima. – rekao je Šimpraga za Jutarnji list.

– To je zlonamjerno i neodgovorno, na štetu pojedincima i samom fakultetu. Nisu mi dali niti da dođem do riječi. – za kraj je rekao Šimpraga za Jutarnji.

Jedan od kandidata za dekana plagirao dijelove programa?

Prije same drame oko prekida sjednice Vijeća već je bio aktualan drugi veliki problem. Naime, dr. sc. Tomislav Galović, kandidat za dekana, navodno je plagirao dio svojeg programa od trenutne državne tajnice Ivane Franić koja se za poziciju dekanice kandidirala prije otprilike 3 godine. Oba programa još su uvijek dostupna na stranici Filozofskog fakulteta, a možete im pristupiti klikom na ime kandidata: Ivana Franić, Tomislav Galović.

FOTO: Usporedba programa Ivane Franić (2017) i Tomislava Galovića (2020)

– Radije ne bih komentirala problem oko spornih dijelova programa kolege Galovića. Vijeće je to koje mora odlučiti što učiniti s takvim programom. Kolega Galović neka svoj program predstavi članovima Vijeća, a oni će kao i uvijek postavljati pitanja. Od nas samih, a i naših studenata, tražimo etičnost i naša tolerancija na preuzimanje tuđih misli i riječi bez referiranja ili citiranja je apsolutna nula. To je jednostavno tako. To je sve što imam za reći. 

– Svoj sam program rada dekana sastavio od niza tuđih misli i dokumenata. Ponešto sam doslovno prepisao, ponešto parafrazirao. Smatram to normalnim načinom znanstvenog rada. Da, dekanskoj sam dužnosti pristupio kao obliku znanstvenog djelovanja – upravo zbog toga, mislim, Statut određuje da Fakultet vodi jedan od nastavnika, a ne nekakav menadžer, nekakav CEO. Međutim, u svom sam programu otvoreno priznao da sam se koristio tuđim mislima, idejama i riječima. To se zove citiranje. Ja nipošto nisam samonikli genije niti se to od dekana Filozofskog fakulteta očekuje. No, od mene se – kao profesora ovog fakulteta – očekuje upravo ono što očekujem od svojih studenata: da otvoreno kažem kada citiram tuđe riječi, kada se koristim tuđim idejama. Tu obavezu imam ma što pisao, jer ne smije biti razlike između znanstvenog rada i programa rada dekana. U suprotnom nismo visokoškolska obrazovna ustanova. Onaj tko to ne čini – tko ne upozorava jasno da se koristi tuđim riječima i idejama – takav čovjek nije zaslužio da bude profesor Sveučilišta u Zagrebu.

VEZANO

Knjižnica zagrebačkog Filozofskog fakulteta uskoro zatvara svoja vrata

---

Programi preostalih kandidata

• Neven Jovanović

1. Provesti reviziju poslovanja (neovisnu analizu poslovanja i financijskih izvještaja) na početku mandatnog razdoblja
2. Zadržati transparentan sustav pravila i napredovanja te balansiranom strateški razvojnom kadrovskom politikom odgovoriti na prijetnje narednog razdoblja
3. Osigurati uključivanje studenata u odlučivanje prema zakonskim propisima i pravilnicima
4. Učinkovito raspolagati financijama te prostorom i vremenom
5. Povećati učinkovitost fakultetskih službi i stupanj poslovne digitalizacije; povećati pripravnost FF-a na izvanredne situacije poput potresa i pandemije
6. Osigurati učinkovitost i prohodnost interne komunikacije te rada fakultetskih tijela
7. Uređenjem C–trakta te zelenim i estetskim intervencijama povećati ugodnost boravka i rada na Fakultetu, energetsku održivost i ujednačenost uvjeta za rad.

• Renata Geld

– Stoga ćemo se u prvoj godini mandata nastojati vratiti reformskim aktivnostima. Spomenuto je nužnost jer su naši studijski programi doživjeli velike i različite promjene tijekom godina izvođenja te im se određeni dijelovi uvelike razlikuju od akreditiranih inačica. U prvoj će se fazi vrednovati ranije napravljeno, isplanirat će se sadržajni i vremenski tijek procesa te će se izraditi detaljan plan nastavka provedbe reforme. Druga faza uključuje završetak rada na strukturama studijskih programa, unošenje ishoda učenja i strukture studijskih programa u sustav, izradu silaba te provedbu internog recenzentskog postupka. Usporedo s vrednovanjem ranije odrađenih reformskih koraka, smatram da je važno ponovno raspraviti preduvjete za vertikalnu prohodnost studija i mobilnost studenata te moguće načine njihova poticanja. Pitanja koja ćemo si postavljati vezana su uz definiranje ishoda preddiplomskih i diplomskih studija, ali i koncepciju i sadržaj studijskih programa. Također je nužno raspraviti propusnost i olakšavanje prijelaza studenata s drugih fakulteta i sveučilišta. Navedene su karakteristike studijskih programa od izuzetne važnosti s obzirom na brzorastuću kompetitivnost visokoškolskih ustanova, ali i zbog toga što prohodnost pospješuje međudisciplinarnost i razvija prilagodljivost studenata tijekom studija i po izlasku na tržište rada. – navodi u svojem programu.

– CZON je strateški ključan ne samo kao čimbenik u studijskim programima s nastavničkim smjerom već i kao nositelj cjeloživotnog obrazovanja s velikim potencijalom komercijalne djelatnosti. Jedan je od najvažnijih ciljeva nove uprave profilirati CZON kao vodeći centar za stjecanje nastavničkih kompetencija unutar obrazovne vertikale. Razvoj Centra valja usmjeravati i na često zanemarene nastavničke kompetencije visokoškolskih nastavnika kao temelj stalnog unapređenja kvalitete visokoškolske nastave. Konačno, CZON treba osmisliti i nuditi različite oblike cjeloživotnog obrazovanja prvenstveno nastavnika, i to programima kontinuiranog usavršavanja već zaposlenih učitelja i nastavnika te unapređenja nastavne prakse. 

– Ovdje valja spomenuti i dva fakultetska ureda koja su svojim djelovanjem već dulje vrijeme uzor dobre prakse drugim sastavnicama, što treba i dalje snažno poticati. Jedan od navedenih je Ured za studente s invaliditetom, koji aktivno surađuje i s Uredom za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu, a drugi je Savjetovalište za studente, koje djeluje od 1998. i čije aktivnosti i iskustvo mogu biti od velike koristi u promišljanju formalizacije drugih oblika potpore studentima tijekom njihova boravka na Filozofskom fakultetu. Djelatnost ovakvih treba proširiti i na druge sastavnice Sveučilišta koje nisu stručno ekipirane za takvu vrstu pomoći (dobar su primjer međufakultetski dogovori i ugovori koje je Savjetovalište za studente svojedobno imalo s drugim sastavnicama poput KIF-a i FER-a). Nikako ne smijemo zanemariti i vrlo aktivnu Katedru za kineziologiju koja svojim trenutnim, ali i mogućim novim aktivnostima, ima velik potencijal uključivanja studenata (zajedno sa Sportskom udrugom FF-a).