Intervju s Ivanom Pnjakom

Predsjednik Vijeća studenata: Tematika pozicije 45 tisuća studenata ne dopušta prostor za generalizaciju

O nedavno pokrenutoj inicijativi 300=300 razgovarali smo s predsjednikom Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske. Saznali smo koje je stajalište Vijeća o mijenjaju Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i kako je ono uključeno u incijativu.

Studentski.hr

12.6.2020.

Ivan Pnjak, predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske, priključio se Facebook grupi Stop diskriminaciji stručnih studija kako bi se Vijeće uključilo u ono što se danas zove incijativa 300=300 te je ubrzo nakon toga studentima putem društvenih mreža poslalo poruku podrške. Predsjednik se slaže da sveučilišni i stručni studiji nisu jednaki te da je normalno da postoji razlika između njih, ali ističe da ta razlika ne smije biti diskriminirajuća i degradirajuća.

Vezano:

Inicijativa 300 = 300 – studenti stručnih studija protive se odluci Ustavnog suda

Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola RH podržava inicijativu 300 = 300 koja se protivi odluci Ustavnog suda

– Polazišna točka s kojom bih krenuo je kako za mene jedini diferencijator studija predstavlja pojam kvalitete i konkurentnost studenata na tržištu rada po završetku studija, a o kompleksnosti navedene teme ponajbolje govore tri izdvojenja mišljenja Ustavnih sudaca pri donošenju Odluke. Kao što sam i prije naveo, jedno je praviti razliku između tih dviju vrsta studija – rijetko se događa, ali se tu možemo složiti. Nismo jednaki, različiti smo, ali jedno je biti različit, a drugo u superiornoj poziciji u zakonu. Kad bi se barem dio zakonskih akata mijenjao ovom ažurnosti i s toliko interesa kao što je to u slučaju Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, visoko obrazovanje u Hrvatskoj prednjačilo bi po konkurentnosti u Europi. No, poštujem stav Ustavnog suda, a Vijeće studenata radi na tome da, uz pomoć svih partnera i zainteresiranih aktera, ovome izazovu odgovori u najboljoj mogućoj legislativnoj formi.

Iz Vijeća studenata ističu da pokušavaju štititi interese desetaka tisuća studenata, a da će isto nastaviti i po dolasku novog čelnika resora te da neće dopustiti ikakvu degradaciju ili diskriminaciju kako studenata veleučilišta i visokih škola, tako i svih studenata stručnih studija. Sveučilišni studiji imaju drugačiju funkciju u društvu od stručnih studija, navodi predsjednik Pnjak, no stručni studiji omogućuju studentima da se brže prilagode potrebama tržišta rada.

– Nemojmo se krivo razumjeti, podupiremo istraživački rad, ali ipak, zar ne bismo trebali zajedno raditi na tome da generacijama pružimo praktičnu teoriju jer to je ono što poslodavci i gospodarstvo u današnje vrijeme traže i prepoznaju, a ne obrazovanje krojeno po mjeri interesa pojedinaca koje potencijalno narušava jednakost startne pozicije pri ulasku na tržište rada.

Osvrt na komentare rektora Borasa i prorektora Lazibata

Nakon što je nedavno Slobodna Dalmacija kontaktirala rektora Borasa kako bi saznala hoće li studentima stručnih studija diplome biti bezvrijedne, rektor je izjavio da više nema podjele na visoku i višu stručnu spremu te da sada svi imaju visoku stručnu spremu, iz čega bi se moglo zaključiti da nema potrebe za brigom oko diplome. Međutim, upravo je on jedan od onih koji su uputili prijedlog Ustavnom sudu, na temelju čega je, između ostaloga, i došlo do odluke kojom se mijenja Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

Pitali smo Ivana što misli o komentaru rektora Borasa, ali i njegovu angažmanu općenito.

– Rektora Borasa volio bih podsjetiti na proceduru donošenja novih i izmjena postojećih zakonskih akata. Ne znam koje tehnike i alate rektor koristi u svrhe predviđanja, ali ako ima saznanja iz budućnosti, mislim da bismo svi voljeli znati što nas čeka. Nejasne izjave rektora vrlo su česte, a znaju biti i promjenjive prirode, oviseći o tome je li neka tužba u tijeku. Ovakva tematika ne dopušta prostor za generalizaciju kojoj je, moram primijetiti, dio čelnika sveučilišta u posljednje vrijeme naklonjen. I rektor Boras i mi smo dionici u kreiranju i provođenju visoko obrazovnih politika Republike Hrvatske te vjerujem kako jedino pozitivnim i konstruktvnim dijalogom možemo pronaći dugoročno jednakovrijedno rješenje.

Međutim, možda još kompleksniji komentari o razlici između dvaju studija dolaze od prorektora, prof. dr. sc. Lazibata čiji je intervju nedavno objavljen na stranici Sveučilišta u Zagrebu, a u kojemu je riječ o tome zašto stručni studiji ne smiju biti izjednačeni sa sveučilišnima. Jedan od njegovih odgovora ističe razliku u zadaći sveučilišta i visokih škola i veleučilišta, pri čemu naglašava da fakulteti i sveučilišta nisu start up kompanije:

– Zadaća visokih škola i veleučilišta je osposobljavanje studenata i stjecanje znanja koja omogućuju direktno uključivanje na tržište rada, a misija sveučilišta je da obrazuju za razvoj i primjenu znanstvenih i umjetničkih dostignuća u praksi. Zato je nepravedno i ne smije se povezivati sveučilišne studije isključivo s potrebama tržišta rada. Fakulteti i sveučilišta nisu start up kompanije koje bi trebale postojati samo dok su profitabilne. Takva praksa bi brzo dovela do nestanka nekog fundusa znanja. Moglo bi se dogoditi da u nekom trenutku na tržištu rada nema potrebe za npr. profesorima povijesti ili profesorima hrvatskog jezika ili nekom drugom strukom. Kad bi u tom trenutku ukinuli te programe ugrozili bismo i nacionalne interese, jer bi ubuduće takva znanja naši ljudi stjecali vani, a ne u našoj zemlji. Dakle, sveučilišta imaju sasvim drukčiju misiju u odnosu na visoke škole i veleučilišta.

Taj odgovor najadekvatnije mogu komentirati upravo oni koji su gotovo svakodnevno uključeni u rad visokih škola i veleučilišta – sami studenti, odnosno predsjednik Pnjak koji ih zastupa:

– Mogu jedino reći kako mi je drago što prorektor Lazibat shvaća meritum pitanja, a to je kako smo différemment, odnosno – različiti. Ne vidim potrebu za osvrtanjem na samo ovaj odgovor, kada neke od interpretacija u navedenom intervjuu, ne samo da su nespretne, već i opasne po dio visokoobrazovne zajednice i društvo. Prorektor Lazibat odlično koristi mogućnosti novih medija, a tako i za objavu intervjua na stranicama matične institucije gdje je ne samo definirao, već i potvrdio stav Sveučilišta vlastitim, po meni u najmanju ruku diskriminatornim, interpretacijama Europskog kvalifikacijskog okvira.

Ciljevi inicijative 300=300

Na višesatnom sastanku pokretača inicijative i Vijeća studenata, došlo je do slaganja oko jedinstvenog zajedničkog cilja, a to je odbacivanje bilo kakve degradacije studenata stručnih studija, govori nam predsjednik. Nadalje, kako ističe, kasnije definirani, specificiraniji, ciljevi inicijative otvaraju mnoga druga pitanja, a koja se ne tiču samo Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, nego, indirektno i Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama, koji datira u daleku 2007. godinu. U definiranju ciljeva Vijeće nije sudjelovalo, već je na Facebook grupi iste objavio jedan od pokretača inicijative, no to ne znači da se isključuje potreba za istima. Naime, Vijeće studenata i pokretači inicijative usuglasili su stavove te se nadaju da će novi čelnik ministarstva pokrenuti pitanja koja su prioritet u slučaju reforme visokog obrazovanja.

Rad Vijeća i suradnja s Hrvatskim studentskim zborom

Od početka inicijative, a nakon što se oko iste oglasio predsjednik Hrvatskog studentskog zbora navodeći da se radi na usvajanju zakona koji će zadovoljiti formu i interpretaciju stručnih studija u Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, koji još uvijek nije donesen zbog raspuštanja sabora, studenti stručnih studija koji se izvode na sveučilištima, a ne visokim školama i veleučilištima, negodovali su zbog neupućenosti u cijeli taj proces, ali i zbog toga što ne znaju o kakvim je izmjenama riječ.

Što se tiče studenata stručnih studija koje izvode na visokim školama i sveučilištima, predsjednik Vijeća studenata ističe da je proteklih mjeseci Vijeće uz redovne aktivnosti intenzivno radilo na internoj komunikaciji, informiranju i tematskim raspravama sa svim aktivnim predstavnicima studentskih zborova i udruga u svome sastavu po pitanju Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, što mogu potvrditi i konstruktivne rasprave na prethodno održanim sjednicama Vijeća studenata. Međutim, Pnjak smatra da Hrvatski studentski zbor i Vijeće studenata, s obzirom na pristupe rješavanja ključnih pitanja, definirane misije i vizije te temeljne odrednice djelovanja ne mogu ići jednakim putevima.

– Hrvatski studentski zbor zakonski predstavlja sve studente u Republici Hrvatskoj, ali dosadašnje prakse pokazuju kako pod sve studente, nažalost, uvijek ne ubrajaju i studente stručnih studija. S kolegama iz Hrvatskog studentskog zbora, u ovoj godini sam tek nekoliko puta ostvario kontakt vezan za navedenu tematiku, a većinom se tu radilo o sudjelovanju u raspravama Povjerenstva. Očigledno je kako nas različiti pristupi rješavanju ključnih pitanja, definirana misija i vizija te temeljne odrednice djelovanja navode do različitih puteva, na kojima možemo imati pitanja od zajedničkih interesa, a koja se mogu definirati konstruktivnim dijalogom.

Neće se vršiti pritisak nad odgovornim i nadležnim institucijama

Brzinu rješavanja ovoga problema dodatno otežava činjenica da je Sabor raspušten, zbog čega se ne može izglasati nikakav zakon, no Vijeće studenata nema namjeru vršiti pritisak. Kako navode, Vijeće studenata nije represivni aparat, a pod vodstvom trenutnog predsjednika to neće niti postati.

– U slučaju ako ćemo biti primorani, beskompromisno ćemo učiniti sve što je u našoj moći kako bi zaštitili interese, prije spomenutih, oko 45 tisuća studenata, a koji čine gotovo trećinu svih studenata u Hrvatskoj. Razmjeri navedene situacije mogu biti razorni po sustav binarnog visokog obrazovanja, a zatim i kolateralno pogubni za tržište rada, gospodarstvo i javni sektor kao društvenu cjelinu. Zamislite samo da jedna sastavnica poput Zdravstvenog veleučilišta izgubi na vrijednosti. Time nije ugroženo samo visoko obrazovanje, već je, možemo slobodno reći, cijeli zdravstveni sustav osuđen na poprilično neizvjesnu sudbinu - degradirana pozicija u Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, manji koeficijenti, manje plaće..., nastavite sami, a to je samo jedan primjer.

Ipak, u cijeloj borbi za prava svih studenata najbitnija je podrška drugih, a toga u ovoj inicijativi i borbi za ravnopravnost za koju se zalaže Vijeće, čini se, ne nedostaje. Kako nam je otkrio predsjednik Pnjak, prvenstveno imaju potporu svih aktivnih članica i članova Vijeća studenata, predstavnika desetaka studentskih organizacija.

– Kao predstavnici stručnih studija, u tom segmentu se želimo pozicionirati kao svojevrsni lideri borbe za jednakost i prava studenata u suradnji s partnerskim institucijama, među kojima ističemo kvalitetnu suradnju s Vijećem veleučilišta i visokih škola te mnogim drugim neprofitnim organizacijama. No, ponovno naglašavam kako Vijeće studenata nije organizator niti predvodnik ove inicijative, već saveznik u ostvarenju krajnjeg, zajedničkog cilja – ravnopravnosti svih studenata u Hrvatskoj.

OZNAKE: