Predsjednik Studentskog zbora otkrio na koji će način poboljšati standard splitskih studenata
Mateo Marušić progovorio je o najvećim problemima s kojima se trenutno splitski studenti susreću te nam je izložio svoj plan i program za akademsku godinu 2020/2021.
Mateo Marušić progovorio je o najvećim problemima s kojima se trenutno splitski studenti susreću te nam je izložio svoj plan i program za akademsku godinu 2020/2021.
Prošli je tjedan Studentski zbor Sveučilišta u Splitu izabrao novog/starog predsjednika – Matea Marušića. Njegov novi program nadovezuje se na prošlogodišnje planove kada je također obnašao ovu funkciju, a u razgovoru nam je pojasnio koje važne segmente studentskog života splitskih studenata treba unaprijediti i kako to planira ostvariti.
Vezano: Sveučilišni zbor ima novog/starog predsjednika!
Poboljšanje kvalitete hrane u studentskim restoranima jedan je od njegovih glavnih ciljeva.
– U prošlom mandatu naglasak je bio na studentskoj prehrani iz razloga potencijalnog poboljšanja kvalitete na kojoj sam zajedno s kolegama radio kroz cijelu godinu. Danas u studentskim restoranima u Splitu možete primijetiti raznovrsniju i zdraviju prehranu, a između ostaloga se možemo pohvaliti najboljom ponudom doručaka u gradu Splitu. Sve te preinake su bile unutar trenutnog pravilnika o subvencioniranoj prehrani koji striktno navodi koja jela se mogu pripremati u studentskim restoranima i njihovu pripremu. Prošlu akademsku godinu pokrenuto je povjerenstvo za izmjene i dopune navedenog pravilnika, ali nažalost to nismo doživjeli s bivšom upravom Ministarstva znanosti i obrazovanja. Razlog tome je prestanak rada Povjerenstva u vrijeme korone, iako smo mogli održavati online radne sastanke i imali smo dapače, ali samo jedan – zaključni kojim nismo ništa zaključili. Izuzetno sam razočaran takvim pristupom prema Povjerenstvu i kao studentski predstavnik sam tražio od novog Ministra MZO-a ponovno pokretanje Povjerenstva kako bi unaprijedili postojeći pravilnik koji ima niz problema, pogotovo za vrijeme korone. Jedan od ključnih problema jest iznošenje hrane te limiti na iksici, koji onemogućuju studentu, radi epidemiološke situacije, da dan prije preuzme doručak, ručak ili pak večeru za sutra i samim time smanjuje fizički kontakt s ostalima.
Smatra da je podizanje kvalitete online nastave trenutno ključno, ali navodi i kako je bolna točka splitskih studenata još uvijek prometna povezanost.
– Ova godina zasigurno je jedna od najneizvjesnijih i najneobičnijih akademskih godina koje smo mogli zamisliti. Prilagodba na skroz drugačije uvjete, alternativni oblici nastave te brza digitalizacija obrazovanja neočekivano je pogodila naše akademske institucije. Svjesni situacije, zajedno s ostalim kolegama odlično smo se organizirali i iskomunicirali oko online nastave te većina fakulteta se brzo i adekvatno prilagodila online nastavi, a kada smo se i susreli s preprekama ili različitim mišljenjima o potrebi izvođenja takve nastave uspješno smo ih riješili uz pomoć rektorata i organiziranjem mnogobrojnih radnih sastanaka. Gledajući akademsku godinu koja je pred nama, izazovi su isti uz razliku i prednost što sada možemo puno bolje prilagoditi i pripremiti. Želja studenata je podići kvalitetu nastave i u ovakvim okolnostima. Inzistirat ćemo na kvalitetnijem pristupu profesora prema predavanjima, nije samo dovoljno uploadati materijale i prezentirati, nego i interaktivno pristupiti sadržaju i studentima. Također, ovakav oblik nastave je neobičan za nas studente te nastojimo se prilagoditi i ovakvom obliku izvođenja nastave. Primjera radi, nekoliko profesora izradilo je dodatne materijale za nastavu, prikaz određenih animacijskih sadržaja, rješavanje zadataka preko whiteboard ploče te online simulacije primjeri su interaktivnije nastave koja je zasigurno jako kvalitetna za studente u ovim trenucima. Dakako, na nekim fakultetima nije cijela nastava online, tu su laboratorijske vježbe i druge praktične vježbe koje se i dalje po epidemiološkim uvjetima održavaju u prostorijama. Također, primjer dobre prakse nekih fakulteta jest taj da samo brucoši imaju cijelu nastavu uživo reguliranu naravno po epidemiološkim mjerama, iz razloga što studiranje nije samo učenje, nego i upoznavanje s akademskom zajednicom, njezinim radom, institucijama, upoznavanje drugih kolega sličnih interesa te zbog socijalnog razvoja u novom okruženju. Osim nastave, za studente su potrebni i ostali sadržaji. Završena renovacija studentskog doma Bruno Bušić (od milja BB) definitivno je s oduševljenjem dočekana te tako su se prvi studenti uselili u novi BB. Iako je Spinut, kvart gdje su studentski domovi BB i hostel Spinut, jedan od ljepših splitskih kvartova koji ima nadomak ruke Marjan, more, grad, manjka prometna povezanost s kampusom na Splitu 3 koja je studentima jako bitna. Trenutna linija 17 koja vozi od studentskih domova na Spinutu prema kampusu kruži skoro cijeli grad te prosječno vrijeme dolaska je više od 45 minuta, a u udarnim satima i više od sat i pol vremena. To je zasigurno poražavajuća činjenica s obzirom da je na Spinutu preko 700 studenta koji svakodnevno prometuju na kampus. Uvidjevši te probleme, zajedno s kolegama iz studentskog zbora pokrenuli smo rješavanje navedenog slučaja te smo održali sastanak s upravom Promet Splita i prezentirali problematiku prijevoza odnosno naše ideje. Smatramo da za grad poput Splita, direktna linija koja bi spajala dva doma, odnosno Spinut-Kampus definitivno riješila niz studentskih prijevoznih problema s kojima se danas susrećemo.
Referirao se i na činjenicu da su studenti u Splitu bogatiji za novi studentski dom, dok je planirana gradnja još jednoga.
– Renovacija studentskog doma BB, obuhvatila je i izgradnju novog kata, čime se kapacitet doma proširio na 121 trokrevetnu sobu, 49 dvokrevetnih te četiri jednokrevetne prilagođene osobama s invaliditetom. Također, u području kampusa planirana je izgradnja novog studentskog doma koji bi trebao imati više od 500 kapaciteta sa svim popratnim sadržajima koji su potrebni za svakog studenta. Na projektnoj dokumentaciji se već radi te se uskoro nadamo i daljnjim koracima koji idu u smjeru izgradnje novog doma. Isto tako, uz renovaciju doma, u suradnji sa Studentskim centrom, otvorio se internet oglasnik za najmodavce koji su spremni studentima iznajmljivati stanove. Digitalizacijom smo smanjili korak između povezivanja dviju strana - koji je, pogotovo za nove studente u Splitu, bio najstresniji. Ovakvom digitalizacijom i dobrim primjerima poboljšavanja studentskog života i dalje ćemo inzistirati jer želimo učiniti Split najpoželjnijem mjestom za studiranjem.
Prokomentirao je i kako je situacija s pandemijom koronavirusa utjecala na djelovanje Studentskog zbora.
– Trenutna situacija je promijenila način na koji djelujemo. Očekivano je kako određene restrikcije limitiraju načine na koje smo inače radili, no i dalje nastojimo djelovati s mogućnostima koje imamo. Najbitnije je razumijevanje i fleksibilnost svih strana koje sudjeluju u realizaciji. Fakulteti i ostale institucije koje studenti koriste imaju epidemiološke mjere koje tribamo svi poštivati. Nekada to od nas iziskuje napuštanje komfornosti na koju smo navikli, pogotovo u studentskim domovima, ali trebamo biti svjesni situacije u kojoj živimo te biti odgovorni.
Izdvojio je i najozbiljnije trenutne probleme studenata Sveučilišta u Splitu.
– Pristupačan i adekvatan studentski smještaj, kvalitetna studentska prehrana, prometna povezanost institucija, dodatni sadržaji za studente za razvoj kako zajedničkog tako i osobnog tijela i duha te socijalne povezanosti s kolegama i naravno kvalitetna nastava najbitniji su parametri studentskog života. Ovime smo dotakli najširu domenu studentskog života na koje studentski predstavnici intenzivno rade i zasigurno smo već spomenuli u intervjuu, ali to nisu svi problemi koju mogu mučiti naše studente. Što se tiče ponude studentskih poslova, svjesni smo gospodarske situacije i toga da su studenti dodatna radna snaga, a ne osnovna. Osjetili smo pad pri ponudi poslova u ovoj godini te se nadamo da će ovakva situacija brzo proći. Briga i solidarnost u vrijeme korone definitivno ne smije izostajati, a na tome ćemo izrazito raditi. Za one koje ne možemo reagirati, trudit ćemo se skrenuti pozornost onih kojima je u nadležnosti. Ne smijemo zaboraviti mlade u ovim teškim vremenima. Postoji izreka: – Na mladima svijet ostaje. – a kome će se ostaviti svijet ako se na mlade zaboravi.
