Ova presuda mogla bi promijeniti što studenti dobivaju na tanjuru u menzama

Javne ustanove mogle bi se ubuduće ozbiljnije morati pozabaviti zahtjevima osoba koje zbog etičkih uvjerenja ne konzumiraju proizvode životinjskog podrijetla. Povod je nedavna presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu G. K. i A. S. protiv Švicarske, koji se odnosio na dvije osobe ovisne o državi za osiguravanje prehrane.

Jedna od njih nalazila se u istražnom zatvoru, a druga na psihijatrijskom odjelu bolnice. Iako su više puta tražile potpuno veganske obroke, nisu ih dobivale sustavno, a njihovi prigovori nikada nisu sadržajno razmotreni pred švicarskim tijelima.

Sud je zaključio da su njihova veganska uvjerenja bila dovoljno ozbiljna, dosljedna i važna da budu zaštićena člankom 9. Europske konvencije o ljudskim pravima, koji jamči slobodu misli i savjesti. Utvrđene su povrede prava na slobodu savjesti i prava na djelotvoran pravni lijek.
 

Sud nije propisao poseban jelovnik, ali je poslao jasnu poruku

Presuda ne znači da svaka osoba može od javne ustanove zahtijevati točno određena jela ili proizvode. Sud je naglasio da hospitalizirani pacijenti nemaju pravo sami određivati konkretan veganski jelovnik, ali država njihove dosljedne zahtjeve povezane s etičkim uvjerenjima mora ozbiljno razmotriti i uspostaviti jasan postupak za odlučivanje o njima.

U ovom slučaju švicarska tijela bavila su se ponajprije proceduralnim i tehničkim pitanjima, a nisu procijenila samu bit zahtjeva niti pokušala uspostaviti ravnotežu između potreba ustanova i uvjerenja podnositelja.

Riječ je o presudi sudskog vijeća koja još nije konačna. Stranke tijekom tromjesečnog roka mogu zatražiti da predmet razmotri Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava.
 

Prijatelji životinja: Prilog i salata nisu cjelovit obrok

Iz udruge Prijatelji životinja smatraju da presuda predstavlja važnu poruku i hrvatskim javnim ustanovama, u kojima se veganska ponuda često svodi na nekoliko priloga ili salatu.

„Vegani ne traže povlašteni tretman, već jednaku mogućnost da u javnim sustavima dobiju cjelovit, hranjiv i dostojanstven obrok za sebe i svoju djecu”, poručuju iz udruge.

Posebno upozoravaju na položaj učenika, studenata i pacijenata koji ovise o prehrani dostupnoj u školama, studentskim menzama i bolnicama. Smatraju da nije dovoljno ponuditi samo hranu koja slučajno ne sadržava meso, već nutritivno uravnotežen obrok koji je ravnopravan drugim jelima na jelovniku.

„Danas imamo situaciju u kojoj djeca u vrtićima i školama ostaju gladna jer nema veganskih opcija, studenti nemaju jednak pristup subvencioniranim obrocima u menzama, a pacijenti, koji pripadaju najranjivijim skupinama, ne dobivaju nutritivno cjelovite obroke”, navode iz Prijatelja životinja.

Dodaju da se brojna postojeća jela mogu prilagoditi zamjenom ili izostavljanjem sastojaka životinjskog podrijetla, bez potrebe za potpuno odvojenim i složenim sustavom pripreme.
 

Hoće li se nešto promijeniti i u hrvatskim menzama?

Presuda se izravno odnosi na Švicarsku i sama po sebi ne uvodi novu obvezu hrvatskim studentskim centrima, bolnicama ili školama. Ipak, može predstavljati važan pravni signal državama članicama Vijeća Europe o tome da se etičko veganstvo ne bi trebalo promatrati isključivo kao osobna prehrambena preferencija.

Prijatelji životinja zato pozivaju na sustavno uvođenje cjelovitih veganskih jela u javne ustanove, umjesto rješavanja pojedinačnih zahtjeva improvizacijom.

Kako zaključuju, poštovanje različitih uvjerenja ne pokazuje se samo u propisima i javnim porukama, nego i u svakodnevnim situacijama – uključujući ono što učenici, studenti i pacijenti dobivaju na tanjuru.