„Niti jedna Vlada dosad nije obraćala dovoljno pozornosti na visoko obrazovanje i obrazovanje općenito.“
Predsjednik Hrvatskog studentskog zbora i Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci, Aleksandar Šušnjar, odgovorio je za Studentski.hr na nekoliko pitanja vezanih uz svoj rad i rad Studentskog zbora, a osvrnuo se i na suradnju s vladajućima.
Predsjednik Hrvatskog studentskog zbora i Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci, Aleksandar Šušnjar, odgovorio je za Studentski.hr na nekoliko pitanja vezanih uz svoj rad i rad Studentskog zbora, a osvrnuo se i na suradnju s vladajućima.
Aleksandar je student druge godine diplomskog studija filozofije te engleskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Uz studijske i predsjedničke obveze, Aleksandar je aktivan i u Udruzi studenata filozofije FFRI-a, te u nekoliko projekata na svojem fakultetu.
Za Aleksandra je ovo drugi mandat u Studentskom zboru Sveučilišta u Rijeci i prvi u Hrvatskom studentskom zboru. Otkrio nam je kako se prvobitno kandidirao na nagovor starijeg kolege, kada još nije točno znao što sve podrazumijeva funkcija jednog studentskog predsjednika. Međutim, kako se više udubljivao u temu sustava visokog obrazovanja, kao i položaja studenata unutar tog sustava, njegova je volja za utjecajem na pozitivne promjene sve više rasla.
Odnosu vladajućih i Studentskog zbora dao je trojku na skali od jedan do pet.
– Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta konzultira Zbor kada su tema, primjerice, pitanja studentskog standarda, ali se studente općenito premalo pita za mišljenje o odlukama koje se njih najviše tiču.
Napomenuo je kako ni jedna vlada ne obraća dovoljno pažnje na područje obrazovanja, kao jedno od vodećih u priželjkivanom razvoju države i društva. Ipak, napominje da su studentska prava u Hrvatskoj još uvijek zaštićena bolje nego u većini zemalja EU.
Aleksandar smatra i kako bi se dosta toga trebalo i moglo promijeniti u sustavu visokog obrazovanja.
– Jedno od ključnih područja je način financiranja, što podrazumijeva više uloženih sredstava kao i veću transparentnost, koja bi se postigla korištenjem programskih ugovora. Programski ugovori u startu omogućuju davanje sredstava visokim učilištima za zadane ciljeve, a u nastavku financiranja sredstva se odobravaju sukladno ostvarenim ciljevima pojedinog učilišta.
Kod osvrta na pojedina studentska pitanja postavljena u parlamentarnoj izbornoj utakmici, Aleksandar je istaknuo kako su se političke stranke potrudile oko obećanja o obrazovnim reformama, ali da to ionako nikada nije bilo sporno.
– Sporan dio je onaj o ostvarenju tih reformi, kao i o samom načinu ostvarenja. Primjerice, jedna od 12 MOST-ovih ključnih prijedloga reformi za obrazovanje, znanost i tehnologiju, za razdoblje od 2016. do 2018. godine, je i razvoj djelotvornijeg sustava stipendiranja, ali poimanje djelotvornosti može biti uistinu različito.
Na to pitanje Aleksandar predlaže smanjenje mogućnosti kršenja pravila vezanih uz stipendiranje, kao i kriterije koji su jasnije usmjereni na potrebe studenata. Također, prioritet Studentskog zbora u narednih godinu dana bit će rad na donošenju novog zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama koji bi trebao omogućiti daljnji razvoj studentskog predstavništva.
Što se budućih planova Zbora tiče, u izradi je zajednička web aplikacija studentskih zborova putem koje bi se provodili natječaji za studentske projekte, ali i omogućili što bolji preduvjeti za održavanje Europskih sveučilišnih igara 2016. te poboljšanje pravilnika o prehrani u studentskim restoranima.
S Aleksandrom smo se dotakli i pitanja preuređenja studentskog smještaja povodom nadolazeće Univerzijade. U Zagrebu je, kaže, renovacija gotovo završena, a slična je situacija i u Rijeci, gdje se za ovu prigodu grade tri nova paviljona studentskog doma. U oba grada se useljenje studenata u nove prostore očekuju do proljeća i sve, navodno, ide po planu.
