Neujednačena pravila akademske prilagodbe i mirovanja godine na hrvatskim sveučilištima
Donosimo informacije o tome kome se obratiti i što je potrebno napraviti u slučaju da vam je potrebno mirovanje studentskih obveza ili akademska prilagodba.
Donosimo informacije o tome kome se obratiti i što je potrebno napraviti u slučaju da vam je potrebno mirovanje studentskih obveza ili akademska prilagodba.
Studenti bez ikakvih poteškoća ponekad nisu svjesni da mogu imati puno većih problema od onoga da vode borbu s vremenom prije nego dođe rok za predaju seminara. Neki studenti, nažalost, vode borbu sa zdravljem koja zna dovesti do toga da ne mogu otići na svako predavanje ili naučiti za svaki ispit jer im se u tom trenutku stanje dodatno pogoršalo, a oni na to nisu mogli utjecati. Kako bi olakšali studij studentima s bilo kojom vrstom invaliditeta, studentima s raznim problemima ili iznenadnim preprekama, svako sveučilište ima određenu vrstu pomoći u obliku akademske prilagodbe koja će im omogućiti da završe studij jednako uspješno kao i ostali studenti te uz što manje komplikacija.
Split i Rijeka
– Od 2016. godine na moju inicijativu voditeljice Službe za školsku i adolescentnu medicinu u SDŽ i predsjednice Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu koja u skrbi ima redovne studente Sveučilišta, u našoj Službi smo donijeli Protokol o studiranju studenta s teškoćama koji nije obvezan na razini Sveučilišta jer nije usvojen kao Sveučilišni dokument, no pojedine sastavnice Sveučilišta su ga usvojile i koriste ovaj Protokol kako bi olakšale studiranje studenta s teškoćama. Sličan Protokol usvojen na razini Sveučilišta, postoji u Rijeci i Zagrebu. – izjavila je Željka Karin, dr. med. univ. mag. med. spec. školske medicine za Studentski.hr.
Student s teškoćama javlja se koordinatoru za podršku studentima svojeg fakulteta sa zahtjevom za prilagodbu. Medicinsku dokumentaciju ne predajete koordinatoru, nego vas on, zajedno s dokumentacijom, upućuje specijalistu školske i adolescentne medicine nadležnom za taj fakultet. Potom slijedi klinički pregled studenta i uvid u medicinsku dokumentaciju koji obavlja specijalist školske medicine. On zatim izdaje studentu potvrdu o opravdanosti zahtjeva koju student dostavlja koordinatoru. Koordinator dogovara sjednicu Povjerenstva čiji su članovi prodekan za nastavu, koordinator za podršku studentima te, kao vanjski savjetodavni član, nadležni liječnik fakulteta. Na sjednici Povjerenstva članovi, sukladno studijskom programu, donose Zaključak o stručno opravdanoj prilagodbi uvjeta studiranja za studenta s teškoćama koja neće smanjiti kompetencije i akademska postignuća studenta ili ugroziti zdravstveno stanje studenta.
Utvrđivanje zdravstvenih razloga za status mirovanja studentskih obveza provodi se na način da Potvrdu o pravu na mirovanje studentskih obveza izdaje nadležni liječnik fakulteta kojem se student javlja unutar tri dana od početka bolesti za koju pretpostavlja da će mu ograničiti nastavak studiranja. Pravo na mirovanje studentskih obveza student ima za vrijeme vojnog roka, trajanja trudnoće i do godine dana djeteta, za vrijeme dulje bolesti (što znači najmanje mjesec dana bolničkog liječenja ili oko tri mjeseca ambulantnog liječenja) te izuzetno u drugim opravdanim slučajevima, kao što su pojava teško izlječive bolesti za vrijeme trajanja ispitnog roka, smrt člana uže obitelji ili u drugim opravdanim slučajevima predviđenim aktom sastavnice nositelja studija. Protokol u Rijeci sličan je onomu u Splitu, uz neke manje razlike koje možete pronaći na poveznici.
Zagreb
Studenti koji imaju zdravstvene teškoće zbog kojih dulje vrijeme ne mogu sudjelovati na nastavi i izvršavati obveze na studiju mogu ostvariti pravo na mirovanje obveza. Temeljem Pravilnika o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, kao što je navedeno u članku 15, pravo na mirovanje obveza može se ostvariti i zbog bolesti koja studenta dulje razdoblje sprječava u uspješnom ispunjenju obveza. Pravo se stječe rješenjem sastavnice, fakulteta ili akademije, i to na temelju podnesenog pisanog zahtjeva s obrazloženjem te pripadajućom dokumentacijom, u roku koji propisuje sastavnica.
– Mirovanje se može odobriti u trajanju od jednog semestra ili jedne akademske godine te se vrijeme mirovanja ne računa u vrijeme trajanja studija. Ukoliko se radi o manjem broju izostanaka, temeljem Postupnika donošenja preporuke za prilagodbu nastavnoga procesa i polaganja ispita Ured za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu može izdati Preporuku za studenta kojom se predlaže da se na fakultetu razmotre mogućnosti opravdanja određenoga broja izostanaka u svrhu obavljanja pretraga, kontrola, hospitalizacije i slično. Sastavnice temeljem preporuka Ureda osiguravaju za studente s teškoćama prilagodbe tijekom nastave i na ispitima, uzimajući pritom u obzir akademske standarde odnosno definirane ishode učenja. – izjavila je Valentina Novak Žižić iz Ureda za studente s invaliditetom.
Zadar
Studenti s invaliditetom imaju pravo na posebne akademske prilagodbe, no kako bi ostvarili pravo na prilagodbu, stanje moraju dokazati odgovarajućom dokumentacijom. Pod studente s invaliditetom ubrajaju se studenti s djelomičnim ili potpunim gubitkom vida ili sluha, studenti s drugim tjelesnim invaliditetom, studenti s govorno-jezičnim poteškoćama, studenti s dugotrajnim ili kroničnim bolestima, kao i studenti s poteškoćama na određenim područjima učenja, kao što su poteškoće u čitanju i/ili pisanju te studenti sa psihičkim teškoćama i slično. Prema odgovoru koji smo dobili od dipl. psih. Ivane Sučić Šantek iz Studentskog savjetovališta u Zadru, rješenje o akademskoj prilagodbi donosi nadležni prorektor na prijedlog Studentskog savjetovališta i uz prethodnu suglasnost Povjerenstva za studente s invaliditetom. Student koji se ne želi deklarirati kao student s invaliditetom nema tu obvezu u sustavu visokog obrazovanja, no u tom slučaju ne realizira pravo na posebne akademske prilagodbe. Bitno je naglasiti da sve osobe na Sveučilištu koje posjeduju informacije o studentu s invaliditetom iste moraju čuvati kao profesionalnu tajnu. Klikom na poveznicu možete dobiti više informacija.
Osijek
Procedura za slučajeve studenata s težim, iznenadnim i ozbiljnim bolestima koje uzrokuju nemogućnost dolazaka na predavanja ili vježbe regulirana je Pravilnikom o studijima i studiranju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Člankom 43. već spomenutog Pravilnika uređeno je da student ima pravo na mirovanje obaveza, između ostaloga, i za vrijeme dulje bolesti koja ga sprječava u ispunjavanju obaveza na studiju. U istom članku navedeno je da student mora najaviti opravdane razloge za mirovanje Uredu za studente nositelja studija, i to najkasnije u roku od 15 dana od nastanka razloga za mirovanje i podnijeti pisani zahtjev za odobrenje mirovanja obveza s vjerodostojnom dokumentacijom o opravdanosti zahtjeva u roku od 30 dana. Nešto detaljnije o samoj proceduri podnošenja zahtjeva rekao nam je prof. dr. sc. Dražen Kozak:
– Odluku o odobrenju mirovanja obveza studenta donosi stručno vijeće ili ovlašteno tijelo stručnog vijeća nositelja studija. Studentu se može odobriti mirovanje obveza u trajanju jedne godine studija. Za vrijeme mirovanja obveza student može polagati ispite za koje ima ispunjene uvjete. Izvanredni studenti imaju pravo na mirovanje obveza pod istim uvjetima kao i redoviti te za to vrijeme ne plaćaju troškove studija. Vrijeme mirovanja obveza studenta ne odnosi se na vrijeme trajanja studija. –
