Najveći broj doktorskih studenata studira u području društvenih znanosti, njih 2806

Agencija za znanost i visoko obrazovanje 23. rujna organizirala je konferenciju Vrednovanje doktorskih studija u RH – pregled reakreditacije. Cilj je bio otvoriti raspravu o kvaliteti doktorskih studija u Hrvatskoj, ponajprije kroz rezultate reakreditacije koju je provodila od 2016. do 2019. godine.

– Svrha je reakreditacije bila osigurati da visokoobrazovne kvalifikacije uz naslov doktora i doktorice znanosti odražavaju kvalitetne studijske programe koji su međunarodno usporedivi i cijenjeni. Tijekom protekle tri godine vrednovali smo 114 doktorskih studija, među kojima su prepoznati i oni visoke razine kvalitete. – izjavila je na otvorenju konferencije prof. dr. sc. Jasmina Havranek, v. d. ravnatelja AZVO-a.

U sklopu konferencije predstavljena je publikacija Pregled reakreditacije doktorskih studija u RH, koja daje osvrt na prednosti i izazove doktorskog obrazovanja radi daljnjeg razvoja njihove kvalitete i ostvarivanja značajnijeg utjecaja u nacionalnom i međunarodnom kontekstu. Svoja iskustva iz reakreditacije predstavili su doktorski studijski programi: Farmaceutsko-biokemijske znanosti Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Kvaliteta u odgoju i obrazovanju Sveučilišta u Zadru.

Održana je i panel-rasprava pod nazivom Stanje i izazovi doktorskih studija u RH, u kojoj su uz v. d. ravnatelja AZVO-a prof. dr. sc. Jasminu Havranek sudjelovali i prof. dr. sc. Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Sonja Vila, predsjednica Akreditacijskog savjeta AZVO-a, prof. dr. sc. Karmela Barišić, predsjednica Radne skupine za izradu prijedloga kriterija za reakreditaciju doktorskih studija, i Aleksandar Šušnjar, doktorand.

Osiguravanje kvalitete doktorskih studijskih programa bit će tema webinara koji će AZVO organizirati tijekom listopada ove godine. U webinar će se uključiti strani stručnjaci koji se bave tom temom, a svoja će iskustva iznijeti i voditelji doktorskih studijskih programa iz Hrvatske.

Zaključci publikacije Pregled reakreditacije doktorskih studija u RH

• Na doktorskim studijima, prema dostavljenim samoanalizama izrađenima u svrhu vrednovanja, u Republici Hrvatskoj studira 9645 doktorskih studenata u sedam znanstvenih područja.
• Najveći broj doktorskih studenata studira u području društvenih znanosti (2806), nakon čega slijede biomedicina i zdravstvo (1884) i tehničke znanosti (1719).
• Najveći prosječan broj studenata po studijskom programu studira u području biomedicine i zdravstva (157), nakon čega slijede biotehničke (90,13) i društvene znanosti (77,74).
• Najviše poslijediplomskih programa izvodi se u području društvenih znanosti (36), nakon čega slijede tehničke znanosti (23), humanističke znanosti (20), prirodne znanosti (15), biomedicina i zdravstvo (12) te interdisciplinarne znanosti (10).
• Prosječno najveći broj radova godišnje indeksiranih u bazama WoS i Scopus po znanstveniku (zaposleniku u znanstveno-nastavnom zvanju) imaju znanstvenici u tehničkom području (2,27), nakon čega slijede biotehničke znanosti (1,74) i društvene znanosti (1,41).
• Od svih reakreditiranih studija 43% programa dobilo je dopusnicu, 57% pismo očekivanja, 8% postupak je završilo pismom očekivanja sa zabranom upisa novih studenata.
• Skupina pokazatelja koja se odnosi na potporu studentima područje je koje je prosječno u svim znanostima ocijenjeno dobrim ocjenama, dok je studijski program i njegovi ishodi područje u kojem najveći broj programa treba dodatna poboljšanja.
• Najvećim postotkom ocjena visoke kvalitete stručna povjerenstva ocijenila su pokazatelje na poslijediplomskim programima u prirodnim znanostima nakon čega slijede područja biomedicine i zdravstva (58%), tehničke znanosti (56%), biotehničke znanosti (54%), društvene znanosti (48%), interdisciplinarne (36%) te humanističke znanosti (35%).
• U prosjeku je najbolje ocijenjen pokazatelj mogućnost priznavanja prethodnih postignuća (82,35% ocjena visoke kvalitete), dok je najniže ocijenjeni pokazatelj u prosjeku regrutiranje studenata iz zemlje i inozemstva (20,95% ocjena visoke kvalitete).

Konferencija je organizirana u okviru projekta SKAZVO – Unapređenje sustava osiguravanja i unapređenje kvalitete visokog obrazovanja, koji AZVO provodi u svrhu razvoja novog modela sustava vanjskog osiguravanja kvalitete visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda.