Milanović usporedio Agronomiju sa svojim iskustvom studiranja prava, istaknuto da se tamo uče konkretne vještine
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu proslavio je svoju 105. obljetnicu. Na događaju su govorili gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević i predsjednik Republike Zoran Milanović, koji su istaknuli važnost poljoprivrede u gospodarstvu.
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu proslavio je svoju 105. obljetnicu. Na događaju su govorili gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević i predsjednik Republike Zoran Milanović, koji su istaknuli važnost poljoprivrede u gospodarstvu.
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu proslavio je svoju 105. obljetnicu svečanom sjednicom Fakultetskog vijeća, kojoj su prisustvovali brojna poznata lica iz akademskog i političkog života. Na događaju su govorili gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević i predsjednik Republike Zoran Milanović, koji su istaknuli važnost poljoprivrede u gospodarstvu, kako na lokalnoj, tako i na europskoj razini.
Gradonačelnik Tomašević govorio je o sve tanjoj granici između urbanih i ruralnih područja, naglasivši važnost domaće poljoprivredne proizvodnje kroz projekte poput Zelene javne nabave, kojim se u zagrebačkim školama preferira lokalna hrana.
„Kada je riječ o poljoprivredi, sve je tanja granica između urbanog i ruralnog područja, sela i grada. Zagreb ima jako puno poljoprivrednih zemljišta i proizvođača, od Brezovice, Pešćenice – Žitnjaka do Sesveta.“, izjavio je Tomašević.
Izrazio je zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom i istaknuo buduće projekte s Agronomskim fakultetom.
„Naravno, s takvim projektima namjeravamo nastaviti i veselim se suradnji upravo s Agronomskim fakultetom kada je riječ o poljoprivredi“, rekao je gradonačelnik.
Milanović kritično o ulaganju u poljoprivredu
Predsjednik Milanović je u svom govoru upozorio na nepodudarnost statističkih podataka i zastupljenosti poljoprivrede u hrvatskom BDP-u od oko 2 posto.
„O čemu mi ovdje pričamo ako je poljoprivreda u hrvatskom BDP-u zastupljena sa dva posto. Što nije u redu, mi ili brojke nisu u redu? I kako je to uopće moguće? Dva posto hrvatskog BDP-a je nominalno manje od dvije milijarde dolara. To je beznačajna svota i nema smisla o tome razgovarati. Ili to, kao i mnoga mjerenja, ne pokazuje pravo stanje stvari?“, komentirao je Milanović.
Povukao je paralelu s Europskom unijom, gdje je poljoprivreda također slabije zastupljena u BDP-u, no unatoč tome EU izdvaja značajan dio svog proračuna upravo za ovu djelatnost.
„I Europska unija u strukturi svoje ekonomije poljoprivredu ima zastupljenu s dva posto. A istovremeno proračun Europske zajednice, današnje Europske unije, je na poljoprivredu alocirao 50 posto iznosa. Danas je to tričavih 30 posto svog novaca koji se prikuplja na razini Bruxellesa i Europske unije da bi se servisiralo djelatnost, što proizvodnju, što prezervaciju tla. Dakle, ne proizvodnju u užem smislu riječi. I sve to za nešto što predstavlja samo dva posto ekonomije“, naveo je predsjednik Milanović.
Ima li predsjednik rješenje kako unaprijediti hrvatsku poljoprivredu?
Predsjednik Zoran Milanović usporedio je studije na Agronomskom fakultetu sa svojim vlastitim iskustvom studiranja prava, ističući da su agronomske discipline vrlo konkretne i usmjerene na praktične vještine, dok je on, unatoč završetku pravnog studija, priznaje da nije znao kako se pravilno piše podnesak sve do kraja studija te se sada i dalje osjeća nesigurno u tom području, prenosi Dnevnik.hr.
„Vi ste kao i mnogi drugi studiji onog tipa koje ja nisam studirao, „no nonsense" discipline. Dakle to su vrlo konkretne stvari, tu nema zezanja. Ja sam završio pravo, nisam znao kako se podnesak piše do kraja studija, mislim, ne znam ni danas.", rekao je Milanović.
U svom obraćanju, Milanović je naglasio nužnost da Hrvatska maksimalno iskoristi svojih dva posto BDP-a koji dolazi iz poljoprivrede.
„Na nama je da se, koliko je to moguće, osiguramo s tih dva posto PDB-a, nezasijanih i neobrađenih hektara i da nešto od toga napravimo. Da Podravka i druge takve hrvatske tvrtke budu najjače, najbolje, najkonkurentnije i najagresivnije na tržištu na kojem je hrana strateška sirovina.“, poručio je Milanović.
No kako to ostvariti? Hrvatska poljoprivreda, čini se, može samo maštati o boljoj budućnosti, budući da se o izazovima više govori nego što se polja obrađuju.
