Maturanti još uvijek hrle na Logopediju, trenutni i bivši studenti nisu najzadovoljniji
Za jedno upisno mjesto na Logopediji svake godine konkurira 13 ili 14 studenata, a trenutni i bivši studenti tvrde kako im nedostaje znanje koje bi ih učinilo potpuno kompetentnima za posao koji ih čeka nakon diplome.
Za jedno upisno mjesto na Logopediji svake godine konkurira 13 ili 14 studenata, a trenutni i bivši studenti tvrde kako im nedostaje znanje koje bi ih učinilo potpuno kompetentnima za posao koji ih čeka nakon diplome.
Prema podacima Središnjeg prijavnog ureda Agencije za znanost i visoko obrazovanje u ljetnom upisnom roku među hrvatskim je maturantima Logopedija još jednom zasjela na tron studija s najvećim interesom za upis. Porazgovarali smo tim povodom s trenutnim i bivšim studentima ovog traženog studija kako bismo doznali ponešto i o njihovim iskustvima, ali i s voditeljicom studijskog programa na ERF-u, prof. dr. sc. Draženkom Blaži.
Logopediju u Republici Hrvatskoj, prema podacima sa stranice Postani student, zainteresirani mogu upisati jedino na zagrebačkom Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, a upisna kvota iznosi pedeset studenata. Kako bi upisali Logopediju, maturanti Državnu maturu iz Hrvatskog i Engleskog jezika moraju položiti na A razini te im ti rezultati nose 20% ukupnih bodova. Matematiku mogu polagati i na B razini, a rezultat im ne nosi bodove. Uz to, moraju položiti Biologiju ili Psihologiju u izbornom dijelu Mature te proći Procjenu jezično-govorno-glasovnog statusa (intervju).
Da im zahtjevna matura i dodatna provjera na samom Fakultetu ne predstavljaju nikakav problem, pokazuje broj zainteresiranih za upis koji svake godine varira između 600 i 700, kako doznajemo od profesorice Blaži. To znači da za svako upisno mjesto konkurira 13 ili 14 studenata. S obzirom na to da se radi o studiju koji se prvenstveno bavi poremećajima humane komunikacije, važno je isključiti postojanje jezično-govorno-glasovnih teškoća kod kandidata, a to se čini pomoću intervjua kojem moraju pristupiti.
– Intervju koji provodimo kao dio razredbenog postupka sastoji se od procjene glasovnih, komunikacijskih, jezičnih i govornih sposobnosti pristupnika i ne nosi nikakve bodove, nego je eliminacijskog karaktera. Logoped je stručnjak koji radi na uklanjanju patologije u području komunikacije, jezika, govora i glasa te na rehabilitaciji slušanja, pa su glavni preduvjeti za upis na studij potpuno uredne navedene sposobnosti, odnosno vještine. Dakle, postojanje bilo kakvih odstupanja u navedenim područjima kontraindikacija je za upis na studij Logopedije. – rekla nam je Draženka Blaži.
Zanimalo nas je što je to što maturante privlači na studij Logopedije, a profesorica Blaži podijelila je s nama svoje mišljenje da se radi o zanimljivosti i interdisciplinarnosti samoga studija:
– Na studij Logopedije studenti se prvenstveno odlučuju zbog zanimljivosti studija koji je interdisciplinaran te u sebi sadrži predmete iz područja medicine, psihologije, lingvistike, pedagogije i naravno, velik broj predmeta uže struke, tj. logopedije.
Potvrđuju nam to i sami bivši i sadašnji studenti koji dodaju i ljubav prema radu s djecom na listu svojih razloga za upis.
– Upisala sam Logopediju zato što mi se sviđala ideja rada s djecom i kad sam ju upisivala, zapravo nisam ni znala koliko je to širok spektar, odnosno u kojim sve područjima možemo raditi, ali sam ju prvenstveno upisala radi rada s djecom. Tad mi se činilo, i još uvijek mi se čini, da je puno lakše raditi s djecom nego s odraslima. – rekla nam je bivša studentica, trenutno zaposlena logopedinja.
S njom se slaže i naš muški sugovornik, jedan od rijetkih studenata Logopedije, koji je podijelio s nama činjenicu da je jedini muškarac na svojoj godini. Priznaje kako je on Logopediju upisao jer je znao da bi volio raditi s djecom, ali nije znao što točno:
– Logopediju sam upisao na sestrin prijedlog jer, iskreno, nisam znao što bih upisao pa me ona savjetovala. Uvijek sam bio dobar s djecom pa je to na kraju i prevagnulo. – rekao je Jure.
FOTO: Flickr
– Općenito sam zadovoljan fakultetom i znanjem koje sam dobio. Ali naravno, kao i na većini fakulteta, ima stvari koje se mogu poboljšati kako bismo imali veće znanje kad dobijemo diplomu koja treba predstavljati i kompetentnost za posao logopeda. – kaže nam Jure.
S ovim se mišljenjem slaže i naša druga sugovornica:
– Faks nam je dao osnovna znanja, međutim, to je ogromno područje i iz pojedinih područja nedostaje nam i više kolegija na faksu i više praktičnog rada jer se ne osjećamo kompetentnima za rad u struci.
Ipak, svjesna je da i nakon studija moraju dosta raditi na sebi te da se rad s djecom i odraslima s poremećajima komunikacije ne može generalizirati:
– Ali unatoč svim znanjima koja smo stekli na faksu, svako je dijete, kao i odrasla osoba, individua te na kraju sami pokušavamo otkriti što kod koga pali i surađujemo s drugim kolegama s kojima međusobno razmjenjujemo različite ideje.
S tržišta rada za logopede stiže lijepa slika. I ove se godine ovaj studijski program smjestio među prvih deset deficitarnih zanimanja na nacionalnoj razini. Veliku zapošljivost logopeda potvrđuje nam i profesorica Blaži:
– Znanje diplomiranog logopeda (magistra logopedije) vrlo je primjenjivo i vrlo traženo i u Hrvatskoj i u svijetu i, kao što je poznato, magistar logopedije je deficitarno zanimanje u Hrvatskoj te je zapošljivost naših studenata vrlo velika.
Upravo je zbog svega toga i Jure optimističan kad govori o budućem zaposlenju:
– Logopedija je i ove godine među najdeficitarnijim zanimanjima pa ne bih trebao dugo čekati na zaposlenje kad diplomiram.
Međutim, vijesti s terena i nisu toliko sjajne, kako nam potvrđuje naša sugovornica:
– Istina je da je Logopedija deficitarno zanimanje i jasne su potrebe za većim brojem logopeda, međutim, institucije, odnosno sama vlast, nemaju sluha za to, pa se radna mjesta baš ne otvaraju. Većina mojih kolega na kraju se zaposlila preko stručnog osposobljavanja, a što se tiče pravih radnih mjesta, završimo najčešće kod privatnika ili u Suvagu, kao državnoj firmi.
S obzirom na to da se na razini cijele Republike Hrvatske svake godine na studij Logopedije upisuje samo pedeset studenata, ne iznenađuje nas veliki interes za ovaj studijski program. Ipak, iskustva pokazuju kako je, kao i na većini ostalih fakulteta, važno raditi na poboljšanju samog studija kako bi budući magistri logopedije izlazili sa studija s većim znanjem i širim opsegom praktičnih iskustava, što bi ove stručnjake učinilo još kompetentnijima za područje kojim se bave.
