Koliko će novca Ministarstvo izdvajati po studentu?
Čini se da je pred nama još jedna reforma visokog školstva. Ovoga puta radi se o dogovoru između fakulteta sastavnica Sveučilišta u Zagrebu te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta oko iznosa godišnje subvencije školovanja studenata različitih područja.
Čini se da je pred nama još jedna reforma visokog školstva. Ovoga puta radi se o dogovoru između fakulteta sastavnica Sveučilišta u Zagrebu te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta oko iznosa godišnje subvencije školovanja studenata različitih područja.
Sve češće najave mogućih novih reformi daju naslutiti kako se Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta sprema na drastične promjene.
Sredinom veljače česta tema bila je objava eventualnih preinaka pravilnika o subvenciji studentske prehrane,smještaja te prijevoza pri čemu bi se znatno smanjile subvencije većini studenata te preoblikovale u izravne potpore onim najugroženijim skupinama.
Dok jedni pozdravljaju takve promjene, tvrdeći da je to jedini način da Studentski centar počne pozitivno poslovati te da se Hrvatska tako približi svjetskim standardima, drugi, prije svega studenti, tvrde kako situaciju treba sagledati sa svih strana.
Naime, mnogo je toga što utječe na iznos koji bi studenti trebali dobivati mjesečno, a onima čiji roditelji imaju i prosječna primanja dosadašnji iznos subvencije je potreban.
Postavlja se pitanje kakvo je financijsko stanje hrvatskih obitelji i hrvatskih studenata te jesmo li još preslabi za ovakve odluke?
S druge strane, početkom ovog mjeseca Ministarstvo je fakultetima sastavnicama zagrebačkog Sveučilišta predložilo i promjene u financiranju troškova školovanja studenata koji su u potpunosti oslobođeni plaćanja. Do sada je taj iznos bio 3650 kuna. No, novim modelom financiranja „cijena” studenta društvenih ili pak tehničkih znanosti znatno bi se promijenila.
Tako se predlaže da društveni fakulteti dobivaju 4300 kuna po studentu, humanistički 4500, biotehnički te tehnički 5600, prirodne znanosti i biomedicina 6000 kuna, a oni umjetničkog područja 7500 kuna.
Smatra se kako bi se na ovakav način riješio problem pretjeranog upisa na društvene studije, te povećao onaj upisa na fakultete tehničkih, biotehničkih te umjetničkih područja.
No, fakulteti neće pristati na reformu ako se jedan njiihov zahtjev ne ispuni: povećanje ukupne sume novca koju dobivaju iz Proračuna, i to za 50%.
Više o modelu financiranja te prijedlozima reformi studentskog standarda raspravljalo se i na nedavnom Okruglom stolu na Ekonomskome fakultetu.
