Kako izgleda život mladih u današnjem društvu?

Zaklada Friedrich Ebert Stiftung (FES) i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu objavili su istraživanje „Istraživanje mladih u jugoistočnoj Europi 2023.-24.: studija o mladima u Hrvatskoj”. Istraživači Jasmin Hasanović, Miran Lavrič, Emina Adilović i Dragan Stanojević ustanovili su nekoliko problema koji tište mlado društvo u Hrvatskoj. 

Studija „Istraživanje mladih u jugoistočnoj Europi 2023.-24” koristila je uzorak od 750 mladih osoba iz Hrvatske, koji su u dobi od 14 do 29 godina. Podaci su prikupljeni metodom računalno potpomognutog online istraživanja (CAWI), što znači da su sudionici bili dio registriranog online panela te su imali pristup internetu i digitalnim uređajima. 

Dodatni kriterij bio je tzv. meki kvotni uzorak prema razini obrazovanja, kako bi se obuhvatila šira demografska i obrazovna raznolikost.Istraživanje je provedeno između 9. veljače 2024. i 25. ožujka 2024. godine, u sklopu šire studije koja obuhvaća 12 zemalja jugoistočne Europe.
 

Korupcija u obrazovanju

U studiji istraživači navode korupciju u obrazovanju kao jedan od većih problema. Percepcija korupcije porasla je za 16,6 postotnih bodova, što uključuje slučajeve „kupovine“ ocjena i ispita te pristrane dodjele resursa. Autori navode da „Mladi u Hrvatskoj smatraju da je korupcija u obrazovnim institucijama veliki problem, pri čemu je značajno porastao broj onih koji vjeruju da ocjene i ispiti mogu biti kupljeni”.
 

„Ovaj je kontekst ključan za razumijevanje zašto se Hrvatska, za razliku od nekih regionalnih partnera i unatoč tome što je država članica EU-a, borila da postigne značajan napredak u rješavanju problema korupcije u obrazovnim praksama.", kažu autori.

Samo zadovoljstvo kvalitetom obrazovanja u Hrvatskoj doživjelo je blagi pad, što znači da u 2024. godini 38,4 posto mladih je izrazilo je zadovoljstvo, dok je 2018. godine 39,2 posto ispitanika bilo zadovoljno kvalitetom obrazovanja. Istraživači su uočili i neformalno i informalno obrazovanje, poput online tečajeva i stručnih obuka, dobiva na važnosti zbog nepodudarnosti između formalnog obrazovanja i potreba tržišta rada.
 

„Radne vještine često nisu u skladu s potrebama tržišta, zbog čega mladi traže alternativne načine za stjecanje relevantnih kompetencija.”, tvrde autori.

Zapošljavanje mladih

Svega 40 posto mladih ima stalni ugovor o radu, što je pad od 6,9 posto u odnosu na 2018. godinu, a autori navode da to ukazuje na izazove u stabilizaciji tržišta rada. Nadalje, utvrdili su i da su žene češće nezaposlene ili da rade u slabije plaćenim sektorima poput obrazovanja, zdravstva i trgovine, te da unatoč većem udjelu žena u sekundarnom i visokom obrazovanju, manje žena sudjeluje u programima doktorata "što dodatno ograničava njihove prilike na tržištu rada", kažu autori.

Također postoji i nepodudarnost između obrazovanja i zaposlenja, jer svega 37,1 posto mladi radi u struci za koju su se obrazovali. No, autori tvrde da ta brojka pokazuje blago poboljšanje, ali i dalje ukazuje na problem s usklađivanjem kvalifikacija i stvarnih potreba poslodavaca.
 

Društveno-političke vrijednosti i povjerenje

Istraživanje pokazuje i da mladi sve više gube povjerenje u demokratske institucije, unatoč tome što cijene demokratske vrijednosti. Dok mladi i dalje optimistično gledaju na EU, istodobno raste nepovjerenje u lokalne demokratske sustave i njihovu sposobnost da ispune njihove potrebe.

Uočen je i nizak angažman mladih u politici, te mnogi smatraju da njihovi interesi nisu adekvatno zastupljeni. Ipak, i na ovom području se očituje rodna razlika, jer žene češće sudjeluju u volontiranju i aktivnostima civilnog društva, dok su muškarci skloniji izražavanju političkih stavova.

Rezultati istraivanja pokazuju značajne tendencije sekularizacije u najmanje osam od deset zemalja s usporedivim podacima za 2018. U svih deset zemalja udio nereligioznih mladih – onih koji ne pohađaju vjerske službe i/ili jesu ne pripada nijednoj vjerskoj zajednici – povećao se. U većini zemalja paralelno je došlo do smanjenja udjela redovitih polaznika.
 

Odljev mozgova

Studija je prepoznala motivacije mladih pri izlasku iz države. Većina mladih ljudi koji žele napustiti domovinu kao ekonomske razloge navode poboljšanje životnog standarda, veće plaće, bolje prilike za zapošljavanje i mogućnost pokretanja posla. Ekonomska motivacija je u cijeloj regiji prisutnija među mladima čiji su roditelji nižeg stupnja obrazovanja. No, rezultati pokazuju i da se sve više preferiraju privremene migracije. Kružne migracije postaju popularne među mladima koji sudjeluju u obrazovnim programima mobilnosti poput Erasmusa.
 

„U svim zemljama žene rjeđe od muškaraca sudjeluju u obrazovnoj mobilnosti, ali su spolne razlike posebno izražene u zemljama EU. U Hrvatskoj je 27,4 posto muškaraca i 16,3 posto žena sudjelovalo u programima obrazovne mobilnosti.”, poručuju autori.

Tvrde i da se Hrvatska suočava s „odljevom mozgova”, posebno među visoko obrazovanima zbog toga što traže prilike u inozemstvu jer domaće tržište rada ne nudi odgovarajuće mogućnosti.
 

Modernizacija obiteljskih odnosa

Istraživanje je pokazalo da sve više mladih živi u izvanbračnim zajednicama prije sklapanja braka. Taj trend pokazuje pomak od tradicionalnog shvaćanja braka prema pragmatičnijem pristupu, gdje mladi žele testirati zajednički život prije formalizacije odnosa. Slijedom toga, mladi u Hrvatskoj uglavnom planiraju stupiti u brak u kasnim 20-im ili ranim 30-im godinama, što odgovara trendu odgađanja braka zbog obrazovanja i karijere. I dok mladi visoko cijene roditeljstvo, njihovi stavovi postaju moderniji. 
 

„Veći značaj koji se pridaje braku i roditeljstvu u negativnoj je korelaciji s individualnim normama izbora u cijelom uzorku (kao iu većini zemalja) iu pozitivnoj korelaciji s patrijarhalnim, autoritarnim i etnonacionalističkim vrijednostima.”, tvrde autori.

  
Što se tiče stambenog zbrinjavanja, u prosjeku tri četvrtine mladih roditelja živi samostalno, dok jedna četvrtina živi s roditeljim,a najveći udio samostalnih mladih roditelja je u Grčkoj (97,4 posto), a zatim u Hrvatskoj (85,1 posto). Financijske prepreke često odgađaju osamostaljivanje mladih, a u Hrvatskoj mladi ovise o podršci roditelja i često odgađaju kupnju vlastite nekretnine ili osnivanje obitelji.