LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Reakreditacijski postupak

Hrvatski studiji dobili pozitivnu akreditacijsku preporuku Agencije za znanost i visoko obrazovanje

Zaključak je Akreditacijskog savjeta da ne postoji niti jedna zapreka za izdavanje potvrde o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti visokoga obrazovanja i znanstvene djelatnosti te napominju kako su Hrvatski studiji ocijenjeni relativno dobrim ocjenama. 

Zaključak je Akreditacijskog savjeta da ne postoji niti jedna zapreka za izdavanje potvrde o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti visokoga obrazovanja i znanstvene djelatnosti te napominju kako su Hrvatski studiji ocijenjeni relativno dobrim ocjenama. 

Studenti Hrvatskih studija brinuli su se hoće li moći nastaviti studiranje i što će biti s njima, no izgleda – bez razloga. U reakreditacijskom postupku Hrvatski studiji dobili su pozitivnu reakreditacijsku preporuku.

Reakreditacija Hrvatskih studija postupak je koji se provodio od 2013. do 2018. godine s namjerom da se ustvrdi kvaliteta i unaprijede Hrvatski studiji te je stoga 4. svibnja Agencija za znanost i visoko obrazovanje dala pozitivnu akreditacijsku preporuku koja sadržava ocjenu kvalitete visokoga učilišta i znanstvene organizacije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te preporuke za unaprjeđenje kvalitete. 

Hrvatski studiji riješili su nedostatke i ispunili uvjete tražene u Pismu očekivanja koje je uputio ministar Molnar 12. prosinca 2014.

Stručno vijeće AZVO-a utvrdilo je:

  1. da Hrvatski studiji zadovoljavaju propisane uvjete potrebnoga omjera između ukupnoga broja stalno zaposlenih nastavnika i ukupnoga broja upisanih studenata;
     
  2. da svi studijski programi, koji se izvode na Hrvatskim studijima, ispunjavaju propisani uvjet da više od polovice norma-sati izvode zaposlenici u znanstveno-nastavnim zvanjima;
     
  3. da Hrvatski studiji imaju usvojen strateški program znanstvenih istraživanja za razdoblje od najmanje pet godina;
     
  4. da su se Sveučilište u Zagrebu i Hrvatski studiji detaljno očitovali po svakom mjerilu svakoga od sedam standarda navodeći što je sve napravljeno u razdoblju određenom Pismom očekivanja, pokazujući postignuti napredak i slijedeći preporuke za poboljšanje sadržane u Izvješću stručnoga povjerenstva iz travnja 2014.;
     
  5. da su, uz očitovanje, Sveučilište u Zagrebu i Hrvatski studiji za svako od navedenih poboljšanja dostavili i dokaze;
     
  6. da je Senat Sveučilišta u Zagrebu 17. siječnja 2017. promijenio status Hrvatskih studija iz sveučilišnoga centra u sveučilišni odjel, dao suglasnost za imenovanje privremenih tijela radi upravljanja visokim učilištem, provedbe promjene statusa i predlaganja akata sveučilišnoga odjela te je usvojio preporuke sa smjernicama za stvaranje prepoznatljivoga i jedinstvenoga profila Hrvatskih studija kroz izmjene postojećih i izradu novih studijskih programa;
     
  7. da su Hrvatski studiji 4. prosinca 2017. prihvatili novi profil i promjenu naziva studija filozofije, usredotočujući se na kulturni identitet općenito i na nacionalni kulturni identitet, filozofsku antropologiju i filozofiju kulture, a uvođenjem studija filozofije i kulture s inovativnim profilom (kulturološki usmjerene filozofije i filozofski usmjerene kulturologije) otklanja se preklapanje sa studijskim programima drugih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu;
     
  8. da su Hrvatski studiji u skladu s propisanom procedurom reformirali sve postojeće preddiplomske i diplomske sveučilišne studijske programe u smjeru usredotočenja na hrvatski kulturni identitet te da dalje nastavljaju raditi na navedenoj reformi;
     
  9. da su osnovali Znanstveni zavod, unutar kojega se razvija i prati znanstvena djelatnost, i Ured za projekte i znanstvenu suradnju;
     
  10. da se priprema uvođenje novih studijskih programa i modula čime se pridonosi koherentnosti institucije i konvergenciji studijskih programa (studij filozofije i kulture, studij hrvatskoga iseljeništva, studij kultura u Bosni i Hercegovini);
     
  11. da je visoko učilište utvrdilo glavne smjerove istraživanja, koji proistječu iz osnovnoga tematskoga područja istraživanja Hrvatskih studija – interdisciplinarno proučavanje društva, kulture i jezika i to u općem segmentu (kulturološkom) i u njegovu užem obliku (kroatološkom), čime se na razini znanstveno-istraživačke djelatnosti stvara jedinstveni i koherentni kulturološko-kroatološki profil institucije;
     
  12. da Hrvatski studiji u svrhu internacionalizacije nude kolegije na svjetskim jezicima, da su sklopili brojne sporazume koji pridonose uspostavi međunarodnih mreža i razmjeni studenata, nastavnika i osoblja;
     
  13. da su osnovali Savjetovalište Hrvatskih studija, čija je zadaća, između ostaloga, pružati besplatnu savjetodavnu pomoć i potporu studentima i zaposlenicima Hrvatskih studija u nošenju s osobnim i profesionalnim poteškoćama;
     
  14. da njeguju izbore mentora i demonstratora zbog uključivanja u istraživačke pothvate i profesionalno usmjeravanje studenata zbog olakšavanja procesa izlaska na tržište rada;
     
  15. da je povećanjem broja zaposlenika došlo do smanjenja nastavnoga opterećenja stalno zaposlenih nastavnika;
     
  16. da su od 2014. do 2017. Hrvatski studiji ostvarili 123 odlazne mobilnosti nastavnika i 73 dolazne mobilnosti gostujućih predavača i organizirali ili suorganizirali 65 konferencija i sudjelovali u 63 projekta.

Zaključak je Akreditacijskog savjeta da ne postoji niti jedna zapreka za izdavanje potvrde o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti visokoga obrazovanja i znanstvene djelatnosti te napominju kako su Hrvatski studiji ocijenjeni relativno dobrim ocjenama. Preporuka je AZVO-a da se Hrvatskim studijima izda potvrda o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja, a to bi trebala učiniti ministrica Divjak.

Cijelu odluku kao i priopćenje Hrvatskih studija možete pročitati na web stranicama Hrvatskih studija.

FOTO: SRCE