Dovodi se u pitanje edukacija na visokoobrazovnim i znanstvenim institucijama

Rektorski zbor Republike Hrvatske održao je 23. ožujka 2016. u Zagrebu šestu sjednicu u ak. god. 2015./2016. pod predsjedanjem prof. dr. sc. Damira Borasa, rektora Sveučilišta u Zagrebu. Na sjednici su, uz članove Rektorskoga zbora, prorektore sveučilišta i ostale goste, sudjelovali pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Srećko Tomas i predsjednik Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnologiju prof. dr. sc. Ivo Družić.

Rektorski zbor RH je, u nazočnosti voditelja Radne skupine Cjelovite kurikularne reforme dr. sc. Borisa Jokića i moderatora okrugloga stola Utjecaj kurikularne reforme na visokoobrazovni sustav i društvo akademika Vladimira Bermanca, raspravljao o zaključcima ovoga skupa. Članovi Rektorskoga zbora istaknuli su kako je važno da je rasprava o kurikularnoj reformi održana u okviru akademske zajednice pri čemu su sudionici imali mogućnost argumentirano izložiti prijedloge za poboljšanje pojedinih dijelova reforme. Rektorski zbor želi biti partner u ovome procesu budući da su visokim učilištima važna ulazna znanja njihovih budućih studenata. Nastavne sadržaje važno je prilagoditi dobi učenika te im pomoći da tijekom školovanja steknu trajna znanja, uz mogućnost kontinuiranoga praćenja ishoda učenja. U skladu sa zaključcima okrugloga stola, Rektorski zbor daje podršku daljnjoj provedbi kurikularne reforme te smatra da je za njezino provođenje nužna politička podrška koja mora biti popraćena i odgovarajućom financijskom potporom.

Između ostaloga, na sjednici je raspravljano i o usvojenom proračunu za 2016. godinu za sustav znanosti i visokoga obrazovanja. Članovi RZ-a istaknuli su dva važna problema: nedonošenjem nacionalne strategije pametne specijalizacije RH bi mogla izgubiti oko 55 milijuna eura kojima bi se financirali postojeći i novi centri izvrsnosti; nedovoljnim financiranjem znanstvenih časopisa, uslijed čega znanstvenici i studenti nemaju pristup relevantnim bazama podataka, dovodi se u pitanje opstojnost istraživanja i edukacije diplomskih i poslijediplomskih studenata na hrvatskim visokoobrazovnim i znanstvenim institucijama, pri čemu je posebno ugroženo izdavanje domaćih znanstvenih časopisa kao vida nacionalne kulturne baštine.

Na sjednici je zaključeno kako nedovoljno financiranje znanosti, koje je u opadanju još od 2004. i koje se ne može nadoknaditi europskim sredstvima ili suradnjom s gospodarstvom, dovodi u pitanje provođenje nacionalne znanstvene politike. Stoga, RZ naglašava kako je znanost i visoko obrazovanje potrebno financirati s minimalnim iznosom od 300 do 350 milijuna kuna uz napomenu da su prošlogodišnjim rebalansom proračuna ista sredstva već bila osigurana i uplaćena Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, ali su utrošena u druge svrhe.

Članovi RZ-a raspravljali su i o Zakonu o hrvatskom kvalifikacijskom okviru iz 2013. RZ potiče Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta da pokrene i što prije provede njegovu reviziju budući da postoje brojne nelogičnosti u razinama pojedinih kvalifikacija, posebno pri izjednačavanju stručnih i akademskih razina. RZ će se aktivno uključiti u pripremu prijedloga potrebnih izmjena. Članovi Rektorskoga zbora također su istaknuli kako je u sljedećem koraku nužno uskladiti sve zakone koji reguliraju sustav znanosti i visokoga obrazovanja, posebno Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju te Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru.