Dodijeljene nagrade 'Grisogono' za promicanje geografije
'Federik Grisogono' nagrada je koju svake godine dodjeljuje Hrvatsko geografsko društvo – Zadar najistaknutijim studentima, profesorima i znanstvenicima geografije.
'Federik Grisogono' nagrada je koju svake godine dodjeljuje Hrvatsko geografsko društvo – Zadar najistaknutijim studentima, profesorima i znanstvenicima geografije.
Dnevni red skupštine započeo je osnivanjem radnog predsjedništva, potom se obznanilo izvješće o djelovanju Društva za proteklu godinu nakon čega je uslijedilo financijsko izvješće Društva za 2014. godinu, popraćeno planom djelovanja i financijskim planom za tekuću 2015. godinu.
Sjednica se nastavila razrješenjem tijela Društva te izborom novog tijela društva pri čemu je glasovanjem odlučeno da je doc. dr. sc. Lena Mirošević postala novom predsjednicom HGD – Zadar. U skladu s novim zakonom o udrugama odlučeno je da će ulogu likvidatora Društva obnašati dr. sc. Ante Blaće.
Nakon toga je uslijedila dodjela nagrada 'Federik Grisogono' koje HGD – Zadar dodjeljuje najistaknutijim pojedincima u tri kategorije. Za iznimne rezultate tijekom studiranja u akademskoj godini 2013./2014. nagrade su dobili najuspješniji studenti Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru (Mateo Milić, Dorjan Lecki, Mirko Barada, Branko Bradaš, Šime Mračić, Ivan Marić, Matea Jurica i Marin Sabolović). Nagradu za promicanje geografske struke i znanosti u Zadarskoj županiji dobila je Renata Šimunov, profesorica u osnovnoj školi Petra Preradovića, Zadar, a nagradu za znanost prof. dr. sc. Sanja Faivre s Geografskog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu.
Područje znanstvenog istraživanja dr.sc. Sanje Faivre je: strukturna geomorfologija i geomorfologija krša, glaciokrš tj. morfološki tragovi pleistocenske glacijacije, obalna geomorfologija i pitanje promjene morske razine u kasnom holocenu.
Upravo je profesorica Faivre nakon završetka sjednice održala predavanje na temu 'Kasno-holocenske promjene morske razine i 14C rezervoar efekt duž istočne obale Jadrana'. U predavanju se raspravljalo o promjeni morske razine duž istočne obale Jadrana tijekom kasnog holocena na različitim primjerima. Prikazala se upotreba različitih markera: geomorfoloških, arheoloških, sedimentoloških i bioloških. Zbog izuzetne važnosti za kronološku točnost u vremenski kratkim istraživanjima poput proučavanja relativne promjene razine mora tijekom posljednjih 2000 godina posebna pažnja bila je posvećena problemima rezervoara efekta prilikom upotrebe 14C metode datiranja.
Istog dana dodijeljene su nagrade učenicima koji su sudjelovali na natječaju najGeofotografija u kategoriji nazvanoj „Olujno nevrijeme“. Prvo mjesto osvojio je Cvijeto Selmani za fotografiju „Nevrijeme iznad Mrkana i Bobare“. Drugo mjesto pripalo je Karmen Rabar za fotografiju „Grad pod munjama“., a treće Vicku Mozaru za fotografiju naziva „Pijavica iznad grada“. U kategoriji "Poplave" nagrada je pripala fotografiji "Nestao dio ceste u Račinovcima", autorice Katarine Petrović, dok je u kategoriji "Požari" nagrada pripala fotografiji "Posljedica požara" autorice Matee Šišić.
