„Diploma sama po sebi neće čovjeka zaposliti, već njegova interaktivnost“
Dok razni portali svakodnevno objavljuju kako na osječkom kolodvoru roditelji ispraćaju svoju djecu koja „trbuhom za kruhom“ putuju ponajviše u Njemačku, ali i ostale dijelove Europe i svijeta, Matias, Kristijan i Nikola o inozemstvu razmišljaju samo kao o tržištu gdje će izvoziti svoje proizvode i gdje bi imali svoje podružnice. U interesu im je proizvoditi i zapošljavati u Hrvatskoj gdje će i ostati sjedište tvrtke.
Dok razni portali svakodnevno objavljuju kako na osječkom kolodvoru roditelji ispraćaju svoju djecu koja „trbuhom za kruhom“ putuju ponajviše u Njemačku, ali i ostale dijelove Europe i svijeta, Matias, Kristijan i Nikola o inozemstvu razmišljaju samo kao o tržištu gdje će izvoziti svoje proizvode i gdje bi imali svoje podružnice. U interesu im je proizvoditi i zapošljavati u Hrvatskoj gdje će i ostati sjedište tvrtke.
Pametan tuš. Koliko ste puta u zadnja dva tjedna ove dvije riječi čuli na TV-u ili pročitali u naslovima različitih novina? Matias, Kristijan i Niko osječki su studenti koji se u posljednje vrijeme nalaze u središtu zbivanja svih domaćih medija. U mnoštvu ružnih vijesti koje se samo nižu jedna za drugom, isplivala je ona koja daje nadu u svjetliju i bolju budućnost. Ovi mladi inovatori primjer su mnogim mladima, ali i onima ponešto starijima koji se boje iznijeti svijetu svoje ideje, koji se boje napraviti prvi korak i koji ne žele na stvari oko sebe gledat izvan kutije.
Na upit kako je uopće započelo zanimanje za obnovljive izvore energije, Kristijan i Niko daju identičan odgovor – učlanjenjem u udrugu Obnovljivi čiji je osnivač upravo Matias, treći član ove super trojke koja je osmislila pametan tuš koji će uskoro ugledati svjetlo dana na osječkoj Srednjici. Matias je svoje zanimanje za obnovljive izvore razvio puno prije.
– U srednjoj školi krenuo sam raditi na jednom projektu gdje sam zajedno s kolegama iz razreda napravio solarni automobil te završio ljetnu školu gdje smo učili o obnovljivim izvorima energije. Tu sam stekao osnovno znanje o obnovljivim izvorima energije, ostalo sam naučio u školi i samostalno. Udrugu Obnovljivi osnovao sam s kolegama iz srednje škole, a nakon što sam na fakultetu upoznao Niku i Kristijana, odlučili smo aktivnije sudjelovati u udruzi i vođenju udruge. – objašnjava nam Matias.
Ime njihove tvrtke, Pitaya solutions, čini se kao prava enigma. Otkud spoj voća i obnovljivih izvora energije? Otkrili su nam kako je pitaya voće slično kiviju, ali jako atraktivnog izgleda i jedino je voće koje raste na kaktusu i to često u pustinjskim područjima. Tu su biljku uzeli jer daje malo egzotike, a htjeli su engleski naziv tako da mogu nastupiti i u drugim državama. Važno je napomenuti kako ovaj trojac ima još dvojicu, nikako manje bitne, kolege Maria i Antu koji im svakodnevno prenose svoja iskustva i znanja. Matias je upravo s njima osnovao tvrtku. Dečki imaju poduzetničkog iskustva i rada u velikim tvrtkama kao što je Agrokor.
Njihov najpoznatiji proizvod, pametni tuš, zanimljivog je dizajna, imat će rasvjetu zahvaljujući kojoj tuš neće proći nezamijećeno ni noću, sadrži fotonaponsku ćeliju na vrhu konstrukcije što će omogućiti spajanje na Wi-Fi i moguće je instaliranje zvučnika. Zvuči kao da je tako nešto nemoguće još dodatno modernizirati, ali momci i na to imaju repliku.
– Upravo to i je najvažnije kod našeg proizvoda, što on ima mogućnost prilagodbe od korisnika do korisnika i što se svake godine planira uvesti dodatna mogućnost. Neke od njih su grijanje vode, aktiviranje na senzor, info display s temperaturom mora i zraka.
Iako je ovo njihov prvi proizvod koji je otišao dalje od samog prototipa, Niko objašnjava kako su svoj interes za inovacije pokazali i prije. U udruzi su razvijali ideje za ostale proizvode. Radili su na solarnom navodnjavanju, sad na tušu i na razvijanju manjeg modela. Imaju još i ostalih autonomnih, multifunkcionalnih proizvoda koje će u nadolazećem razdoblju predstaviti javnosti i plasirati na tržištu. Poslovanje tvrtke bazira se na obnovljive izvore energije, multifunkcionalnost i autonomnost. Osim izrade proizvoda, tvrtka se bavi i 3D računalnim modeliranjem proizvoda za ostale tvrtke. Poznat je brand Norskal u komunalnoj branši gdje su sudjelovali u dizajnu koji je izradila tvrtka Gumix Elastor iz Vukovara. Norskal su noževi koji idu na ralice pomoću koje se čiste prometnice.
Svi su studenti Ekonomskog fakulteta u Osijeku, no Matias i Kristijan odlučili su pauzirati godinu kako bi mogli otvoriti tvrtku. Kako bi mogli iskoristiti državnu potporu za samozapošljavanje, što zahtjeva zaposlenje na neodređeno vrijeme, morali su izgubiti pravo redovnog studenta. Matias i Kristijan kažu kako nikad nisu smatrali da je fakultet dokaz znanja i kvalitete, nego dokaz organizacije i upornosti. Cilj im je da završe fakultet, ali im nije bitno ako to bude za 5 ili 10 godina. Niko je završio drugu godinu preddiplomskog studija, ali dijeli mišljenje sa svojim kolegama i svojim razmišljanjem pobija sve one koji smatraju da je fakultet neophodan za stvaranje kreativnih i inovativnih stvari
– Obrazovanje je važno, ali ne i neophodno za stvaranje i realizaciju ideja. Najvažnije je imati hrabrost i biti odlučan. U tvrtci stječemo praktično znanje, što dosad na fakultetu nisam imao prilike steći. Diploma sama po sebi neće čovjeka zaposliti, već njegova interaktivnost. Uvidio sam problem kod većine – pasivni su i ne tiče ih se što se događa u okolini te imaju negativne predrasude o svemu, a ne treba biti takav. Treba se aktivirati i pozitivno misliti. Nastavio sam fakultet zato što sam dvije godine završio, te mi je ostala jedna za prvostupnika ekonomije, što kanim završiti budući da sam blizu tome. – poručuje Niko.
Svatko od nas ima uzore u životu pa tako i dečki. Matias i Niko slažu se kako su im uzori postupci, a ne osobe te da nikad nisu htjeli biti kopija, nego stvoriti vlastiti stil. Zbog toga prate sve i uče od tuđih postupaka od poznatih poslovnih ljudi, ali i roditelja i prijatelja.
– Meni su uzor uvijek bili ljudi koji su sada, ali i kroz povijest razvijali nove i inovativne proizvode i ideje zbog toga što sam uvijek želio raditi za sebe i razvijati inovacije koje su korisne ljudima i okolini – dodaje Kristijan.
Dok razni portali svakodnevno objavljuju kako na osječkom kolodvoru roditelji ispraćaju svoju djecu koja trbuhom za kruhom putuju ponajviše u Njemačku, ali i ostale dijelove Europe i svijeta, Matias, Kristijan i Nikola o inozemstvu razmišljaju samo kao o tržištu gdje će izvoziti svoje proizvode i gdje bi imali svoje podružnice. U interesu im je proizvoditi i zapošljavati u Hrvatskoj gdje će i ostati sjedište tvrtke. Trenutno pišu jedan EU projekt i prijavit će se na neke od natječaja koji su u tijeku. Sa Zagrebačkom bankom razgovaraju i o kreditiranju, a tu su uključeni još i HBOR i još neke institucije.
Na kraju ovi mladi koji će mnogima poslužiti kao inspiracija za vlastite pothvate zaključuju gdje se vide za pet godina.
– Za pet godina planiramo imati nekoliko samostalnih odjela sa zaposlenicima i odvojene uredske prostorije od proizvodnog pogona te podružnice u inozemstvu. Plan nam je da iz tvrtke izlaze proizvodi za globalno tržište. To bi bili manji i jeftiniji proizvodi. –
